Dugotrajne posljedice poplava u Semberiji

“Iako neki stručnjaci preporučuju pranje i guljenje proizvoda koji su bili u dodiru sa vodom poplavljenih područja, ti proizvodi se ne smiju koristiti” kaže doc. dr Goran Perković sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu i naglašava da građanstvo mora biti veoma oprezno zbog velike količine otrova u vodi.

“Poljoprivredni usjevi i plodovi koji su imali bilo kakav dodir sa zagađenom vodom nisu za upotrebu”, kaže Perković.

On je dodao da poljoprivredni proizvođači moraju striktno da se pridržavaju uputstva da bi ono što je ostalo bilo ispravno i da bi životinje preživjele.

Rijeke, vodotoci i pomijeranje tla ostavili su iza sebe pustoš i nije teško zaključiti da bi se higijensko-epidemiološka situacija mogla pogoršati.

“Potrebno je da prođe 50 dana od poplave, da se isuše objekti, da se sve dezinfikuje, pa se tek onda može govoriti o stabilnoj epidemiološkoj situaciji” rekao je epidemiolog Zoran Dakić.

“Veoma je teško izdržati ovu situaciju. Ne znači da smo bolesni ako imamo traume od proteklih događaja”, rekao je psihijatar Milan Novaković, i dodao da je potrebno posebno zaštiti djecu jer su za njih ovo veoma velike traume.

“Cjelokupno stanovništvo bilo je u stanju šoka, u stanju košmara”, rekao je Novaković.

Novaković je naglasio da se traume kod djece, uzrokovane poplavom i njenim posljedicama moraju pažljivo posmatrati i pratiti.

Ulazak u Semberska sela Jelaz i Velino selo zabranjeno je da bi se maksimalno zaštitilo zdravlje stanovnika, kažu stručnjaci.

(BN TV)