Nikolić: Srbi istinu brane riječima

On je obraćajući se eminentnim učesnicima skupa u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti /SANU/ u Beogradu, među kojima je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poručio da će Srbi, ukoliko prihvate da zavlada neistina o uzrocima i krivcima za rat koji je odnio više od deset miliona ljudskih života da se stave u ravan sa onim koji su istinski krivi.

"Tvrdim da su ćutanje i ravnodušnost jednako saučešće u krivici kao i njeno prihvatanje. Da li smo u tom slučaju dostojni potomci onih koje su opevali najveći umovi tog vremena",upitao je Nikolić. On je naglasio da do pomirenja neće doći negiranjem krivice i ustvrdio da je Srbija danas baš kao i nekada na raskršću svjetskih interesa i kolač koji velike sile žele međusobno da dijele.

"Ako prihvatimo da zavlada neistina da bi nama sutra možda bilo bolje, kako to da stavimo u ravan sa krvlju predaka, koja je natopila srpske zemlje. Da li ćemo onda biti jednako krivi kao oni koji su ubijali naše pretke i tu krivicu pokazivali i pokušavaju pokazati kao pravdu", upitao se srpski predsjednik.

On je naglasio da i pored različitih tumačenja glavnina činjenica ukazuje da su najveći krivci za Veliki rat NJemačka i Austrija i dodao da su interpretacije pojedinih savremenih književnika koji se bave ovom temom uslovile da se istina iskrivi i da Srbija umjesto istinske žrtve postane krivac.

U kontekstu toga naveo je djelo "Mjesečari" engleskog istoričara Kristofera Klarka, u kom se otišlo toliko daleko da je Sarajevski atentat povezan sa događajima u Srebrenici 1995. godine. Klark navodi da je Veliki rat počeo 28. juna tako što je `bosanski` Srbin ubio austrougarskog prestolonaslednika
Franca Ferdinanda.

On čak atentat povezuje sa Srebrenicom pa mu je teško da Srbiju vidi kao žrtvu, rekao je Nikolić. On je upozorio da u politici nije istina ono što postoji nego ono u što svijet vjeruje i naglasio da namjera da se Srbi označe kao krivci za početak prvog masovnog svjetskog sukoba mora biti osujećena, jer je on bio uvertira za Drugi svjetski rat, a po tom se nastavio preko Hladnog rata i niza drugih sukoba.

"Dok god jedno stoleće predaje drugom tradicije, spomenike i kamenje neće biti moguće nešto novo da se sagradi", zaključio je Nikolić.