Stranke u BiH počele pripreme za izbore
<p>Prema podacima CIK-a BiH ukupno 18 političkih subjekata imaće svoje kandidate za članove Predsjedništva BiH na opštim izborima 2014. godine.</p>
Poslije dva uzastopna četverogodišnja mandata Nebojša Radmanović i Željko Komšić nemaju više pravo da se kandiduju za poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. S toga se očekuje da će borba za članove kolektivnog šefa države iz srpskog i hrvatskog naroda na opštim izborima u BiH, planiranim 12. oktobra, biti najintenzivnija do sada.
To posebno iz razloga što će SNSD pokušati da očuva poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH u trećem uzastopnom mandatu. Da je tako svjedoči podatak da su formirana dva koaliciona bloka stranaka u borbi za srpskog člana Predsjedništva BiH: prvi predvodi SNSD, a čine ga i DNS i Socijalistička partija (SP), dok u drugom pored SDS-a participira još i Srpska napredna stranka (SNS).
- Neki bi da sačuvaju, a neki da ponovo osvoje pozicije -
Očekuje se i da kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH ponudi PDP Mladena Ivanića, koji je dobio ovjeru učešća na oktobarskim opštim izborima u Bosni i Hercegovini za tu poziciju od Centralne izborne komisije.
S druge strane, HDZ BiH nakon što u dva protekla mandata nije imao predstavnika u kolektivnom šefu države, pokušaće da ponovo osvoji tu poziciju. Komšić koji je bio do sada na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mandat je osvojio kao član SDP-a BiH.
Osim HDZ-a BiH, kandidata za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda prijaviće i HDZ 1990 Martina Raguža, te Stranka pravde i povjerenja (SPP) Živka Budimira, a očekuje se da isto učini i Demokratski front (DF) lidera Željka Komšića.
- Istorijat saziva Predsjedništva BiH od 1996. do danas -
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je u septembru 1996. godine, na prvim poslijeratnim izborima, direktnim glasanjem u FBiH (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a hrvatskog naroda Krešimir Zubak.
U oktobru 1998. konstituisan je drugi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Te godine, na opštim izborima, u Predsjedništvo su izabrani: Alija Izetbegović iz bošnjačkog naroda, Živko Radišić iz srpskog naroda i Ante Jelavić iz hrvatskog naroda.
U oktobru 2000. godine Alija Izetbegović se povukao sa funkcije ličnom odlukom. Na njegovo mjesto Parlamentarna skupština BiH izabrala je Halida Genjca na privremenoj osnovi, u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik je u martu 2001. godine, ličnom odlukom, smijenio sa funkcije člana Predsjedništva Antu Jelavića.
Od kraja marta 2001. godine, a na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština bira Beriza Belkića na funkciju člana Predsjedništva iz bošnjačkog i Jozu Križanovića za člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda.
Živko Radišić je ostao na funkciji člana Predsjedništva iz srpskog naroda.
Nakon opštih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji su činili: Mirko Šarović, iz srpskog naroda, Dragan Čović, iz hrvatskog naroda i Sulejman Tihić, iz bošnjačkog naroda. Nakon što je podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva BiH u aprilu 2003. godine, umjesto Mirka Šarovića za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda izabran je Borislav Paravac.
U martu 2005. godine visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun smijenio je dr. Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Ešdauna o smjeni dr. Čovića Parlamentarna skupština BiH je, na osnovu Zakona o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donijela odluku o izboru Ive Mire Jovića za člana Predsjedništva iz hrvatskoga naroda.
Drugi i treći saziv Predsjedništva BiH bili su ujedno oni koji su se najviše mijenjali u četverogodišnjem mandatu: imali su ukupno po pet članova.
Nakon opštih izbora u oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda i dr. Haris Silajdžić, iz bošnjačkog naroda.
Poslije opštih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2010. godine, izabran je peti i još uvijek aktuelni saziv Predsjedništva BiH: Nebojša Radmanović, iz srpskog naroda, Željko Komšić, iz hrvatskog naroda, te Bakir Izetbegović, iz bošnjačkog naroda.
- Dva člana Predsjedništva smijenjena, dva podnijela ostavke -
U toku dosadašnjih pet mandata članova Predsjedništva BiH dva su smijenjena odlukama visokog predstavnika u BiH i to oba iz hrvatskog naroda Dragan Čović i Ante Jelavić, dok su ostavke podnijeli Mirko Šarović, zbog optužbi, i Alija Izetbegović, na lični zahtjev.
Izvor: Buka
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
Komentari (4)
xxl
Avaz javlja, Savez za promjene RS čini se da je izgladio nesporazume pa bi zajednički kandidat SDS-a, PDP-a i NDS-a za člana Predsjedništva BiH mogao biti Mladen Bosić, lider SDS-a, dok će njegov stranački kolega Ognjen Tadić, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, vjerovatno u trku za predsjednika Republike Srpske.
mrkalj.
Danas je bolje imati stranku nego fabriku ,tu vam je ziva lova, samo zagrabis iz budzeta drzavnog...!
Semberac
BANDA MAFIJA PRIPREMA ZA IZBORE. Bolji naslov.
Zoki
Sto nema jednog predsjednika da budu smajeni troskove i tako da smanji Parlament FBIH i Republike Srpske.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.