Protest zbog najavljene prodaje Golog otoka

Udruženje u otvorenom pismu ističe da je obaveza države da Goli otok postane memorijalni centar, a nikako mjesto razonode ili nekontrolisane privatne inicijative.

"Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijumima, lišenim saznanja da su baš na tom mjestu hiljade logoraša kazne izdržavali u nehumanim uslovima, izloženim sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli", navodi se u otvorenom pismu.

Iz Udruženja dodaju da je logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava i da je od 1949. do 1956. godine u njemu bilo više od 13.000 zatvorenika bez prava na odbranu i suđenje, od kojih 400 nije preživjelo strahote.

"Teškim fizičkom radom u najtežim uslovima oni su izgradili zgrade i puteve koje danas u ciničnom birokratskom rječniku postaju predmet ponude investitorima", navode iz Udruženja.

Udruženje predlaže da se razmotri mogućnost da se spomen-područje realizuje kao regionalni projekat, budući da je Goli otok bio logor kroz koji su prošli pripadnici svih naroda i narodnosti Jugoslavije, prenosi hrvatski mediji.

Iz Udruženja izražavaju uvjerenje da bi tako moglo postići i sufinansiranje EU kroz program "Evropa za građane", a u okviru aktivnosti "Kultura sjećanja".