Albanci prijete rušenjem crkve
<p>Prištinske vlasti su najavile da će srušiti nedovršeni pravoslavni hram Hrista Spasa ukoliko crkva ne podnese zahtjev za njegovu legalizaciju. U crkvi tvrde da je gradnja hrama bila legalna i da su najave o rušenju diskriminacija na vjerskoj i etničkoj osnovi. Hram je sada stjecište beskućnika. </p>
Više od 15 godina pretnji, najava i iščekivanja. Da li će pravoslavni hram Hrista Spasistelja biti završen ili porušen? O ovoj drugoj mogućnosti se u Prištini češće priča.Prištinske vlasti najavljuju rušenje hrama ukoliko navodno ne bude legalizovan.
Sa druge strane slika hrama je ovakva. Vrata hrama su obijena, hram je useljen i to na očigled policije.Već nekoliko godina hram je dom za beskućnike.Policijske patrole su poslednjih dana pojačane, ali zbrinjavanje stanara hrama, kažu, nije njihov posao.
Iz eparhije raško-prizrenske su više puta ukazivali da je useljavanje beskućnika ravno skrnavljenju hrama. Za lokalne vlasti u Prištini to nije tema.
"To je objekat bez dozvole. Do sada niko nije došao da ga registruje. Imamo rok do 10. juna. Ako do tada ne bude registrovan, onda ne može da uđe na listu objekata za legalizaciju. Onda automatski ulazi na listu za rušenje", kaže Ljiburn Aliu, direktor za urbanizam u Prištini.
Iz crkve poručuju da ne mogu da podnose zahtjev za legalizaciju, jer je hram građen po propisima. Svjedoci iz vremena početka gradnje, tvrde da zemljište na kojem je crkva, 90-ih godina nije bilo univerzitetsko, kako ga tretiraju poslijeratne vlasti u Prištini.
"To zemljište je dato srpskoj crkvenoj opštini u Prištini kao nadoknada za nekad oduzeto crkveno zemljište usred same Prištine, gde se recimo sada nalazi Narodno pozorište, spomenik Ibrahimu Rugovi, spomenik Skenderbegu.
Srpskoj crkvi je tada oduzeto poslije rata 1945 godine 20 hektara zemljišta", kaže Đorđe Jevtić, novinar.U Prištini je nekada bilo 11 pravoslavnih crkava. One su, kažu istoričari porušene za vrijeme Turaka, ali su u nemilosti bile i kasnije.
1990. kada je donijeta odluka o gradnji hrama Hrista Spasa Priština je imala jednu pravoslavnu crkvu i 13 džamija.
Izvor:RTS
Povezane vijesti
Studenti: Od RTS-a tražimo informacije od javnog značaja
Otkriveni detalji hapšenja Miljana Hofmana u Beogradu
Lavrov sa Vulinom o važnim pitanjima saradnje SRB i RUS
Vučić: Srbija izgubila ono po čemu je bila prepoznatljiva - stabilnost
Komentari (8)
sipo
Sigurno je legalan basko I onaj sto su napravili na fatinoj zemlji. Haha
Srbin
Treba otići u pratnji domaćih i stranih medija u Prištinu i podnijeti zahtjev za legalizaciju. To je dužnost ljudi iz Crkve. Pa da vidimo kako će šiptari na to reagovati.Srbi opametite se nije vrijeme za rat već za latinsku mudrost. Vatikanska škola.
top
Mnogo su se siptari povampirili.Trebalo bi ih spustiti na zemlju pod hitno.
jaja
Zašto je Slovenija jedina oduvek bila posebna zemlja i nema problema sa tim stvarima u Sloveniji na njenoj teritoriji ne postoji ni jedna dzamija.Vrlo pametan narod evo ti posao, plata, državljanstvo.al si Slovenac jer se muslimani sistemski šire svijetom i vremenom hoće prava pa samostalnost pa vjerske objekte i tako ko avetinje zaraze zemlje tako su se i siptari ukorijenili na nasoj zemlji
propast.....
E moji srbi Ja sam bez komentara!
Grga
Sta znaju siptari drugo nego rusiti, ubijati i paliti sve sto je srpsko.
Tamo Daleno Breee
Hoce ljudi da modernizuju svoju drzavu pa uklanjaju te razrusene starudije.... šta će reći papa na ovo kao najveći hrišćanin....
ZE SDS
Lako je biti Srbin i nacionalista gdje su Srbi većina, ali zato je proporcionalno tome jako teško biti Srbin i srpski nacionalist gdje su Srbi manjina kao što je slučaj u Hrvatskoj,Federaciji BiH, Kosovu i Metohiji i u tom pogledu svaka čast Aleksandru Vučiću što to sada razumije, što razumije i prema tome se tako i postavlja u svojoj politici da olakša život i položaj Srba u tim sredinama (Hrvatskoj,Federaciji BiH i Kosovu i Metohiji).Ne raspaljuje strasti i smiruje, da bi olakšao život Srbima u tim sredinama.To ne mogu razumijeti Srbi gdje su većina, ali gdje su manjina dobro razumiju šta to znači.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.