Klimatske promjene izazivaju manjak hrane

Pritisak na svjetsku proizvodnju hrane i učestalost ekstremnih vremenskih prilika su toliki da će se nestašice hrane, kakve su se ranije dešavale jednom u vijeku, u budućnosti dešavati na svakih 30 godina, navodi se u izvještaju Britansko-američke grupe za istraživanje ekstremnih vremenskih prilika i globalnog sistema proizvodnje hrane, a prenosi Rojters.

Grupa takođe upozorava da reakcija vlada na pad proizvodnje, koja uključuje zabranu uvoza ili izvoza određenih proizvoda, povećava rizike od skoka cijena hrane.

Stručnjaci su analizirali proizvodnju najvažnijih svjetskih usjeva, kukuruza, soje, žita i pirinča i uticaj koji bi suše, poplave i oluje mogle da imaju na te usjeve u budućnosti.

Budući da najveći dio globalne proizvodnje tih usjeva dolazi iz malog broja zemalja kao što su Kina, SAD i Indija, ekstremne vremenske prilike u tim regionima imale bi najveći uticaj na globalno snabdijevanje hranom.

Iako veća povezanost između zemalja umanjuje njihovu osjetljivost na šokove u lokalnoj proizvodnji, ona, s druge strane, uvećava osjetljivost na velike šokove u regionima koji se smatraju takozvanim "hraniocima svijeta".

U izvještaju se predlaže skiciranje međunarodnih planova reagovanja na nepredviđene situacije, razvoj efikasnijih modela predviđanja uticaja pada proizvodnje hrane na zemlje, kao i identifikovanje i rješavanje situacija u kojima može doći do nestašice hrane.

Grupa navodi da je neophodno prilagoditi poljoprivredu klimatskim promjenama i ojačati njenu otpornost na ekstremne vremenske uslove, uz istovremeno povećanje proizvodnje kako bi ona podmirila rastuću svjetsku tražnju hrane.