U javnim preduzećima posao i bez konkursa
Javna preduzeća u Republici Srpskoj nemaju zakonsku obavezu da raspisuju javne pozive za zapošljavanja radnika, što većina direktora koristi da primi koliko želi radnika.
Republika Srpska
Zbog ove rupe u zakonu, javna preduzeća imaju prekomeran broj zaposlenih. Samo je u preduzećima Elektroprivrede Republike Srpske zaposleno blizu 9.000 radnika, u Šumama više od 4.500, Železnicama Republike Srpske oko 3.200, te Poštama Srpske oko 2.200. To je blizu 20.000 radnika, ne računajući one koji rade u javnim preduzećima na lokalnom nivou, za koje se ne zna tačno koliko radnika zapošljavaju.
Pouzdano se ne zna ni koliko je radnika višak, što direktori takođe koriste kao alibi za nova zapošljavanja. Primera radi, optimalan broj radnika u ŽRS je 2.650, što znači da je trenutno višak oko 550 zaposlenih.
Risto Marić, direktor „Šuma Republike Srpske“, priznaje da u ovom preduzeću, od kada je on imenovan na funkciju, ne raspisuju konkurs pri zapošljavanju novih radnika.
- Razlog je specifičnost proizvodnje u šumarstvu. Uprava preduzeća se određuje prema zahtevima šumskih gazdinstava koji imaju potrebu za novim radnicima. Uglavnom odobravamo zapošljavanje radnika na određeno vreme - kaže Marić.
Po Zakonu o republičkoj upravi Republike Srpske, obavezu da objave javni konkurs za prijem radnika imaju sva ministarstva u Vladi, republičke uprave, među kojima su Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove, Poreska uprava, Inspektorat, Civilna zaštita, Republički devizni inspektorat i Republička uprava za igre na sreću, kao i upravne organizacije u koje spadaju republičke agencije, sekretarijati, zavodi i direkcije.
- To se, međutim, ne odnosi na javna preduzeća gde zapošljavanje zavisi od upravnih i nadzornih odbora koji daju saglasnost za zapošljavanje na zahtev direktora. Zbog toga u javnim firmama vlada šarenilo pa neke raspisuju konkurs, a neke ne. One koje raspišu javni poziv provode ga po internim pravilima, sami imenuju komisiju i tako uglavnom utiču na izbor radnika - kaže Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske.
Dodaje da bi zapošljavanje u državnim fimama trebalo zakonski regulisati, kako bi pravila bila jedinstvena za sve, što je jedan od ciljeva Reformske agende.
Radeta napominje da se u državnoj upravi niko ne može zaposliti, iako postoji upražnjeno mesto, ako to nije predviđeno kadrovskim planom te ako nije odobren novac i dobijena saglasnost Vlade Republike Srpske, što nije slučaj sa javnim preduzećima.
Tomislav Vrhovac, predsednik Sindikata uprave, kaže da svi prstom upiru na zaposlene u organima javne uprave, dok niko ne kontroliše zapošljavanje radnika u javnim preduzećima, gde ima viška radnika i gde su plate veće nego u javnoj upravi.
- Pravila bi trebalo da budu ista za sve, i u tom smeru treba da se menjaju zakonski propisi. Javna preduzeća imaju podršku države i zato zapošljavanje mora da bude transparetno - ističe Vrhovac.
(Blic)
Pouzdano se ne zna ni koliko je radnika višak, što direktori takođe koriste kao alibi za nova zapošljavanja. Primera radi, optimalan broj radnika u ŽRS je 2.650, što znači da je trenutno višak oko 550 zaposlenih.
Risto Marić, direktor „Šuma Republike Srpske“, priznaje da u ovom preduzeću, od kada je on imenovan na funkciju, ne raspisuju konkurs pri zapošljavanju novih radnika.
- Razlog je specifičnost proizvodnje u šumarstvu. Uprava preduzeća se određuje prema zahtevima šumskih gazdinstava koji imaju potrebu za novim radnicima. Uglavnom odobravamo zapošljavanje radnika na određeno vreme - kaže Marić.
Po Zakonu o republičkoj upravi Republike Srpske, obavezu da objave javni konkurs za prijem radnika imaju sva ministarstva u Vladi, republičke uprave, među kojima su Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove, Poreska uprava, Inspektorat, Civilna zaštita, Republički devizni inspektorat i Republička uprava za igre na sreću, kao i upravne organizacije u koje spadaju republičke agencije, sekretarijati, zavodi i direkcije.
- To se, međutim, ne odnosi na javna preduzeća gde zapošljavanje zavisi od upravnih i nadzornih odbora koji daju saglasnost za zapošljavanje na zahtev direktora. Zbog toga u javnim firmama vlada šarenilo pa neke raspisuju konkurs, a neke ne. One koje raspišu javni poziv provode ga po internim pravilima, sami imenuju komisiju i tako uglavnom utiču na izbor radnika - kaže Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu Republike Srpske.
Dodaje da bi zapošljavanje u državnim fimama trebalo zakonski regulisati, kako bi pravila bila jedinstvena za sve, što je jedan od ciljeva Reformske agende.
Radeta napominje da se u državnoj upravi niko ne može zaposliti, iako postoji upražnjeno mesto, ako to nije predviđeno kadrovskim planom te ako nije odobren novac i dobijena saglasnost Vlade Republike Srpske, što nije slučaj sa javnim preduzećima.
Tomislav Vrhovac, predsednik Sindikata uprave, kaže da svi prstom upiru na zaposlene u organima javne uprave, dok niko ne kontroliše zapošljavanje radnika u javnim preduzećima, gde ima viška radnika i gde su plate veće nego u javnoj upravi.
- Pravila bi trebalo da budu ista za sve, i u tom smeru treba da se menjaju zakonski propisi. Javna preduzeća imaju podršku države i zato zapošljavanje mora da bude transparetno - ističe Vrhovac.
(Blic)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (9)
brčak
Ta politika zapošljavanja se upravo odvija i kod nas u Brčko Distriktu u JP.Komunalno i Zdravstvo,samo se primaju preko Veze i dobrog Džepa.
Prirodni zakon
Sve i jedno javno preduzece je gubitas. Svi zaposleni u njima, od portira do direktora, udomljeni su. O poslu nemaju blage veze, sluze rezimu kao glasacka masina. Medjutim, mogu kako hoce ali ne i dokle hoce.
nn
Mnogo vazno, pa i u vladi i ostalim rep. organozacijama kad raspisu konkurs, unaprijed se zna za koga je. Tako je to kod nas, skola i znanje nisu prednost. Nije ni stranka sama po sebi vec ko stoji iza tebe
IH
Da je samo ta cura. Hiljadama se prima pred izbore.
Piksi
Kad ćemo prodati Elektroprivredu da malo zakrpimo rupe?
Radnik
Sramota je sta se radi po javnim preduzecima To su legla lopovluka svake vrste.
Rada vranjesevic, dom,socijalna ustanova
U Domu Rada Vranjesevic zaposlena cura na nepostojeće radno mjesto referenta za donacije. Cura završila na PMF smjer prostorno planiranje. Njena plata daleko premašuje onaj jadni iznos koji se realizuje kao donacija. Znači, bez konkursa, bez uplaniranog radnog mjesta, bez ikakvog efekta.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.