Izetbegović: Igra se opasna igra u BiH

"Naravno da ćemo promovisati evropski put BiH. Ovo će biti treći susret sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u posljednje dvije godine. Svakog ljeta smo se vidjeli i baš se, što kaže narod, potrefilo svaki put u ramazanu, tako da sam redovno postio na tim sastancima. Nisam mogao da imam ručkove. Ovaj put imamo radni ručak na koji nas je ona pozvala. Ona pokazuje jedan poseban interes za Bosnu i Hercegovinu i mislim da će i ovaj put biti od pomoći njena intervencija, njen interes za BiH. Mislim da će biti pravilno prepoznat i nadam se da bi neki pomak mogao da bude postignut i nakon razgovora sa njom. Ona je vrlo direktna žena, vrlo konkretna u zahtjevima, u ponudama, za podršku, za pomoć", rekao je Izetbegović.

On je naglasio kako je britansko-njemačka inicijativa, između ostalog, inicirana sa njene strane, te da je ta inicijativa dala do sada dobre rezultate: "Nismo uspjeli u ovom času sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ali je Reformska agenda u velikoj mjeri realizovana, tako da će biti ponešto i dobroga, ponešto i lošega od vijesti u odnosu na ono što ćemo ispričati prijatelju BiH, kancelarki Angeli Merkel u četvrtak."

Kapriciozno ponašanje iz Republike Srpske

Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglasio je pred Samit NATO-a, koji se u prvoj sedmici jula održava u Varšavi, da što se tiče aktiviranja Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH "do njega neće doći dok ne uknjižimo većinu lokacija".

"U ovome času u Republici Srpskoj nijedna lokacija kapriciozno nije uknjižena. Dok tu ne bude pomaka, nema aktiviranja MAP-a. Međutim, važno je da se bilo šta bitno o pitanju NATO-a dešava u BiH. A bitno je usvojiti smjernice i konačno doći do dokumenta Pregled odbrane. To će biti, mislim, nakon sedam godina stajanja. Usvojili smo principe, smjernice. Neće tu doći do nekih bitnijih izmjena. Neka pojednostavljenja su predviđena, nešto će biti efikasnije organizovana logistika, konkretno organizacija Oružanih snaga BiH. Staviće se veći akcenat na inženjeriju, na ono na što se Oružane snage u civilnom vremenu i bave, a to su vojne misije, naše učešće u vojnim misijama i interoperabilnost sa NATO-om”, navodi Izetbegović.

Naglasio je kako će se u sljedećoj dekadi težiti da se postigne kriterijum NATO-a, a to je dva odsto od rastućeg BDP-a BiH za Oružane snage BiH. To je, ocijenio je Izetbegović, jako važno da se izvrši modernizacija i opremanje, da se borbena moć Oružanih snaga BiH podigne.

"Broj vojnika će ostati na ovom nivou koji imamo sada. Broj lokacija će sa 63 biti smanjen na 57, jer imamo problem sa uknjiženjem, ne samo ovaj politički u Srpskoj, nego imamo čisto tehničke probleme. U FBiH ne uspijevamo ni tu da sve uknjižimo. Uknjižili smo samo 24 za sada. Cilj je 57 i to je zadovoljavajuće, takav imamo odgovor generala da će to biti dovoljno. To su bitni elementi onoga što smo mi usvojili kao smjernice", naveo je Izetbegović.

Poručio je kako strateški ciljevi Bosne i Hercegovine ostaju evropske i evroatlanske integracije, uz regionalnu saradnju: "To su naša tri najbitnija cilja. Za nas je važno članstvo u EU, članstvo u NATO, bar iz mog ugla perspektive. Imali smo konsenzus na tome kada je u pitanju NATO i sa srpske strane prije par godina, ali su se stvari izmijenile i došlo je do 'hlađenja' srpskih političara kada je u pitanju NATO i do jednog namjernog izbjegavanja od Vlade Republike Srpske. Bojim se da se ovo sve sistematski ustvari radi da bi se BiH zaustavila na njenom evroatlanskom putu, jer i kada je u pitanju evropski put, nije problem samo u SSP-u gdje je BiH dobila jednu ponudu kakvu nijedna zemlja kandidatkinja za članstvo u EU nije dobila – fazno prilagođavanje, velike kvote našeg izvoza u odnosu na EU, nego je problem i u mehanizmu koordinacije."

Predsjedavajući Predsjedništva BiH naglašava kako se kod pitanja mehanizma koordinacije “traži nemoguća stvar, da se odluke donose konsenzusom svih koji su na listi". A, navodi, "svi znamo da je nemoguće skupiti recimo 97 ljudi, od Brčkog preko Banjaluke do Mostara da svi dođu i da svi budu za".

"I svaki put tako. Dakle, insistira se kapriciozno na stvarima za koje se zna da nisu rješenje i kada je u pitanju SSP. Ispregovarano je. Mi drugu ponudu dobiti nećemo. Nećemo se pokrenuti na evropskom putu dok ne bude usvojen ovakav kakav je. Iz Republike Srpske tvrde da će doći do štete od stotina miliona. Pa, neće se raditi o količinama uvoza od stotina miliona. Taj pritisak konkurencijski će ići postupno kroz tri godine. I niko nije dobio takvu ponudu. Ova zemlja treba da da odluči: Da li želi da bude dio uređenog evropskog tržišta, da li želi da svoje robe prodaje na evropskom tržištu? Tada će morati da otvori i svoj prostor za evropske robe. Mi moramo da ojačamo naše poljoprivrede, da ih učinimo ih konkurentnim. Zatvaranje, dizanje nekih zidova koji onemogućavaju izvoz nije rješenje ako hoćemo da idemo ka EU", naveo je Izetbegović.

Skrivene odluke iz Banjaluke

Izetbegović je otkrio da se "boji da su neke odluke drugačije, koje za sada nisu javne, a donesene su u Banjaluci". To, kaže, temelji na tome "kada vidi na koji način se blokira majstorski put NATO-a, put ka EU, kako se stalno proizvode krize u BiH. "Ko zna šta je pravi plan?", konstatuje Izetbegović.

Upitan da objasni u šta sumnja kada su u pitanju "skrivene" odluke iz Banjaluke, odnosno čega se najviše pribojava da one jesu, Izetbegović kaže: "Neki referendumi su za 2017. zagovarani. EU ima svoje probleme nakon "Bregzita", neke druge sile sa Istoka jačaju, tako da ne bih sada dalje od ovoga, ne bih preciznije, ali sve ovo me zabrinjava. Bojim se da se igra jedna opasna igra koja nas može ponovno dovesti u konflikte i u BiH i na Balkanu. Ovi napadi na povratnike, kompletan odnos prema drugim stranama u BiH iz Banjaluke za mene je zabrinjavajući."

S obzirom na aktuelno političko stanje, odnosno neispunjavanje obaveza BiH prema dogovoru sa EU, predsjedavajući Predsjedništva BiH ne očekuje sredinom jula na sjednici Vijeća za inostrane poslove EU pozitivan odgovor za BiH, kada je u pitanju prihvatanje aplikacije za članstvo BiH u EU i slanje upitnika.

"U ovom času nećemo ga dobiti ako se ne promijeni nešto u odnosu na SSP i na mehanizam koordinacije, a prije svega na prilagođavanju SSP-a. I tu sam očekivao jednu autentičnu, ohrabrujuću politiku od Saveza za promjene, konkretno od kolege Mladena Ivanića, jer ako ćemo mi biti taoci onoga šta hoće ili neće Milorad Dodik i ako će on biti šef koji će odrediti i Ivaniću i svim srpskim predstavnicima na državnom nivou šta smiju, a šta ne smiju, onda ova zemlja, ako nema alternativu, može zaista otići u problem”, rekao je Izetbegović.

Naglašava "da još uvijek nije kasno da se srpski predstavnici iz Saveza za promjene iščupaju iz tog okova Dodika, da vrate svoj suverenitet, vrate jednu autentičnu, odgovornu politiku, evropsku politiku, politiku koja smiruje stanje na Balkanu i u BiH, onako kako su se dogovorili prije dvije godine".

"Ovaj napad da je sve što se učini dobro za BiH, a time i za građane u Republici Srpskoj, izdaja je srpskog interesa, taj dekadentni, taj retrogradni pristup star 25 godina. Mislim da treba da se iz njega isčupaju, iz okova takvog razmišljanja i da imaju jednu zaista svoju politiku, drugačiju od politike Milorada Dodika. Možda neće na ovim lokalnim izborima ni osjetiti svu pogubnost da se prati ono što diktira Dodik, ali na izborima 2018. godine srpski predstavnici u BiH moraju izaći sa alternativom. Ne smiju jednostavno svoj suverenitet predati čovjeku koji se i na ovakav način prema njima odnosi, prema nama i prema BiH", kaže Izetbegović.

Upitan da prokomentariše o kojoj alternativi u Srpskoj se radi, ukoliko se u jednoj sedmici Savez za promjene suprotstavlja režimu Dodika, a u drugoj sa njim zajednički postiže dogovore oko određenih rješenja, Izetbegović navodi da smatra da "moraju dobro da razmisle i odluče u kom smjeru idu”. "Moraju da se opredijele da li će im šef biti Milorad Dodik ili će sami sebi biti šefovi. Toliko, da dalje ne elaboriram", konstatovao je Izetbegović.

Rezultati popisa neće ništa bitno promijeniti

Zanimalo nas je i hoće li objavljivanje rezultata popisa stanovništva u BiH najavljeno za četvrtak stvoriti dalje probleme, odnosno dodatno zakočiti evropski put BiH i uzrokovati nove krize. Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da je to, prije svega, "ponašanje Milorada Dodika, koji onda uvlači i ostale predstavnike Srba na državnom nivou u jednu takvu politiku".

"Kada je u pitanju popis, ja ne znam šta tu političari mogu da urade? Dakle, Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH je takav kakav je, popis je podržan od Evropske unije, priznat, pohvaljen, mi tu ne možemo nazad. Eventualno možemo da se dogovorimo o tajmingu objavljivanja rezultata. Ono što nam u ovome času treba jeste ukupan broj stanovnika, jer je to prvo pitanje u upitniku, ako taj upitnik uopšte preuzmemo. Ovo u vezi sa nacionalnim sastavom, rezidentima, nerezidenatima, to nije ni neophodno u ovome času. Na kraju krajeva, i ti rezidenti, ako je nekome posebno interesantno da zna koliko njih zaista u BiH živi, a koliko njih je u ovome času na radu, igraju za neke fudbalske timove u Evropi, studiraju, ili su, pak, izbjeglice i žele da se vrate nazad, a imaju to pravo po kriterijimima Eurostata, i to se može razdvojiti da se zna. Međutim, ne mogu se ti ljudi nazvati nerezidentnim. Dakle, recimo naši fudbaleri, naši studenti ili ljudi koji nemaju gdje da se vrate, jer im je neko spalio kuću, a žele, mi njih ne možemo nazvati nerezidentima", zaključuje Izetbegović.

Navodi da se te kategorije mogu razdvojiti ako je nekome interesantno da vidi te brojke. Mi, kaže Izetbegović, "ne bježimo od toga da se svaki podatak o svakom građaninu BiH zna".

A, šta će se promijeniti objavljivanjem popisa stanovništva u BiH?

“Ništa bitno. Navodno je obaveza strukturu vlasti formirati u odnosu na posljednji popis. Po toj obavezi bi trebalo da bude trećina ili 40 odsto Bošnjaka vlasti u strukturi vlasti u Republici Srpskoj, a nema ih ni desetina od toga. Prema tome, svjesni su svi da to posebnih efekata negativnih ni za koga neće biti u ovoj zemlji. I kada se ne bi priznalo ovih 200 hiljada ljudi, Bošnjaka bi ponovno bilo 49,5 odsto. Da li ih je 50,01 ili 50,05 po mon mišeljenju nije važno niti ja trijumfujem nad tim podatkom, niti smatram da iko treba da bude posebno zabrinut u vezi sa tim. Ti su balansi otprilike onakvi kakvi su i bili prije rata, s tim da više nema grupe Jugoslovena u kojoj je najverovatnije bilo najviše Bošnjaka. Srba ima u procentu onoliko kao što ih je i bilo, a u Republici Srpskoj ih je više od 80 odsto. Sad neki kapriciozan cilj da ih bude više od 90 odsto, da Bošnjaci budu izbrisani, da ono što je počinjeno tenkom i puškom, da se olovkama završi, to je etničko čišćenje. To za nas nije prihvatljivo. I zakon je takav, i kriterijumi Eurostata, IMO tima i tu nema nazad", jasan je Izetbegović.

Poruke za Grabar – Kitarovićevu i Nikolića

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji osim ispunjavanja uslova za članstvo u EU i NATO regionalnu saradnju stavlja na vrh prioriteta BiH, kaže kako se sa rješavanjem ključnih pitanja sa susjedima, posebno Hrvatskom i Srbijom "zaista kasni".

“S obzirom na retoriku, česte sastanke, izraženu želju da se problemi rješavaju, efekti su dosta tanki kada su u pitanju imovina, granice, korišćenje resursa na štetu BiH. Ne uspijevamo tu stvar da riješimo, jer da biste uspjeli, treba da imate dvije strane i da sjednu i da s dobrom namjerom žele da razgovaraju. Tu bi više trebalo raditi na tehničkom nivou. Političari otvaraju prostor, a zatim u taj prostor treba da uđu timovi koji pregovaraju. To su vrlo dugi i ekspertski razgovoi, recimo o granici na Drini i slično. Nadam se da ćemo, ipak, to ubrzati. Ovakvu sam stvar upravo i kazao nedavno i predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar – Kitarović na posljednjem sastanku. Rekao sam joj da je konačno vrijeme da neke iskorake napravimo, a i predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću kada smo se vidjeli nedavno”, rekao je Izetbegović.

S obzirom na to da je predsjednik Srbije u dva navrata najavljivao, pa otkazivao posjetu BiH u ovoj i protekloj godini, zanimalo nas je kada Nikolić stiže u Sarajevo i da li mu je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović takav poziv uputio:

"Nadam se da će Nikolić doći ove jeseni u BiH. Volio bih da to bude u mandatu kada sam ja predsjedavajući Predsjedništva BiH, radi bošnjačkih i srpskih odnosa, ali evo, vidjećemo kada će on naći vremena za to. Pozvao sam ga nedavno i on je trebalo da dođe proljetos, neki termini su bili dogovoreni, a onda je došlo do vanrednih izbora u Srbiji i on nije napuštao zemlju. Sva je vlast bila na njemu i on nije izlazio iz zemlje, jer je bila raspuštena vlada, tako da će se vjerovatno to desiti na jesen."

Odnose Bosne i Hercegovine i Republike Turske predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da su "na najvišem nivou od kada te dvije države uopšte imaju bilateralne odnose".

“Nikada nisu bili bolji, ali ima prostora da se razvijaju u svakom segmentu. Tu je politička i kulturna saradnja, ekonomska. Ekonomska će sigurno napredovati, ali mislim da ima jak prostor i u kulturnoj saradnji, jer mi ustvari imamo iste korijene. Naše kulture imaju veoma slične korijene i tu postoji jedan interes, zanimanje ljudi za vlastitu prošlost iz koje mi crpimo i ovu današnje dvije kulture. Tako da osjeća se taj interes. Turci su jako prisutni i u Sarajevu i širom BiH i to ne jenjava, nego raste taj njihov interes. Slična će stvar biti i sa BiH kada je snažna, bujajuća, rastuća Turska u pitanju. Razvoj će se nastaviti u svim smjerovima", smatra Iztebegović.

Jačanje ekonomije do političke zrelosti

Zanimalo nas je kakva nas očekuje 2017. godina, zapravo hoće li se ispuniti obećanje BH političara da BiH dobije status kandidata u EU.

"Isključivo, po mom mišljenju, to u ovom času zavisi od srpskih političara u BiH. Da li će Dodik konačno promijeniti svoj odnos prema ovoj zemlji i njenim građanima i svoju vladu uputiti na saradnju kada su u pitanju problemi koje sam objasnio da ne žele da riješe ili će krenuti u nekom drugom, vrlo rizičnom smjeru. Ili, pak, od političara koji su mu alternativa, da li će oni formirati, artikulisati jednu politiku koja je drugačija, koja je hrabrija, odgovornija od politike koju im nameće Dodik. Ova zemlja je suvlasništvo tri naroda koji predstavljaju političari iz ta tri naroda, i građana naravno. I neka se samo jedna od tih komponenti izmakne nešto, cijela stvar stoji na štetu svih. Dakle, očekujem jedno sazrijevanje, konkretnije, hrabrije, odluke i pokretanje BiH u 2017. godini", naveo je Izetbegović.

Do tada, najavio je Izetbegović, "radićemo dok ne bude političke zrelosti i odluka na jačanju ekonomije". I ona u ovome času u BiH, kaže, bez obzira na sve probleme bilježi sasvim značajan napredak i kada je u pitanju BDP, industrijska proizvodnja, zapošljavanje.

“Moje obećanje od 100.000 radnih mjesta u deset godina su neki čak i ismijavali", kaže Izetbegović.

Kritiku u javnosti da se radi o nerealnim obećanjima, Izetbegović je objasnio:

"Što će me kritikovati kada imamo više od 1.000 radnih mjesta u realnom sektoru mjesečno. Ne da se ispunjava tempom kojim sam obećao, nego brže. Kako onda mogu da me kritikuju. To su provjerljive stvari, ne izvlačim ja to iz čibuka, takve podatke. Mogu da provjere koliko je bilo zaposlenih kada je počela vlada Denisa Zvizdića i Fadila Novalića, koliko ih ima sada, pa ćete vidjeti da je za 15 mjeseci 18.000 novozaposlenih. To su egzaktne stvari. Međutim, to nije dovoljno. Dok vi imate 300-400 hiljada ljudi koji traže posao, pa zaposlite 15 ili 18 hiljada, ta stvar se još ne vidi. Vidjeće se za koju godinu. Ja sam kazao da u deset godina treba 100.000 radnih mjesta da bismo stabilizovali budžet i socijalno-ekonomsko stanje u BiH. Rekao sam, za deset godina, nisam rekao godinu. Ja sam uvjeren da ćemo do kraja ovoga mandata postići pola toga, nešto brže od obećanog", poručio je Bakir Izetbegović.

Izvor: Anadolija