Avion sa dojavom bombe za Tel Aviv preletio Majevicu

Na svu sreću, nakon slijetanja ovog aviona u Izrael, ispostavilo se da je dojava bila lažna, međutim tokom tog incidenta, koji je trajao nekoliko sati i koji je u vazduh podigao borbene avione evropskih zemlja, na površinu su isplivali svi nedostaci BiH, njenih Oružanih snaga i uopšte odbrane u cjelini, koja u ovom slučaju nije ni postojala.

Naime, kako pišu strani mediji, nakon što je stigla dojava da se u putničkom avionu koji je poletio iz Njujorka nalazi bomba, prvo su reagovali Francuzi, čija je vojska odmah podigla svoje borbene avione i do granice sa Švajcarskom ispratila boing 747, gdje su ga "preuzeli" švajcarski FA-18 i pratili sve do ulaska u Italiju.

U tom trenutku, po naređenju nadležnog NATO štaba, smještenog u Španiji, borbene avione digla je Hrvatska i sa dva MiG-a 21 pratila avion kroz svoj vazdušni prostor, sve do granice sa BiH između Gradiške i Slavonskog Broda, čiji vazdušni prostor niko ne štiti, jer, osim helikoptera, Oružane snage BiH nemaju borbenih aviona, protivvazdušnu odbranu, niti sa zemljama iz regiona ili sa NATO imaju sporazume o kontroli vazdušnog prostora.

Nakon što je bez ikakve pratnje boing 747 preletio BiH, izašao nedaleko od Zvornika, na izlazu iz zemlje dočekali su ga lovci MiG 29 Vojske Srbije, koji su ga pratili do izlaska iz vazdušnog prostora ove zemlje, a dalje su ga preuzimale ostale vojne avijacije koje su ga pratile sve do slijetanja u Tel Aviv, gdje se ispostavilo da je dojava, na svu sreću, bila lažna. Boris Jerinić, zamjenik ministra odbrane BiH, potvrdio je da BiH nema vojnu zaštitu svog vazdušnog prostora i da vojni avioni zemalja regiona ne mogu ulaziti u vazdušni prostor BiH.

"O tom incidentu će se vjerovatno unutar BiH i sektora odbrane pričati neko vrijeme, pokušati naći rješenje, a šta će biti od svega - vidjećemo", rekao je Jerinić.

Kao što se i očekivalo, ovaj incident u BiH nikoga nije potresao, a još jednom se ispostavilo da se ne zna ko šta radi, šta je čija nadležnost niti kakve su procedure u ovakvim slučajevima.

U Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), gdje postoji Odsjek za bezbjednost, rekli su nam da je ovaj odsjek nadležan da prati međunarodne standarde i preporučenu praksu iz oblasti vazduhoplovne bezbjednosti, vrši njenu primjenu u domaće zakonodavstvo te da izrađuje nacionalni program bezbjednosti i prati njegovu primjenu.

"U ovom slučaju nikakvu informaciju nismo dobili. Vjerovatno će naknadno operator vazduhoplova uputiti neku instrukciju, neko obavještenje međunarodnim organizacijama za civilno vazduhoplovstvo", rekli su u BHDCA.

U ovoj direkciji su nas uputili na Agenciju za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA), gdje su nam samo kratko rekli da je avion tipa boing 747, kompanije EL AL, na letu Njujork - Tel Aviv, sve vrijeme leta kroz vazdušni prostor BiH letio na visini iznad 10.000 metara. "Kontrolori zračnog prometa BHANSA nisu imali kontakt s posadom, ali su, prema važećim procedurama za ovakve situacije, poduzeli potrebne aktivnosti i bili spremni asistirati u slučaju ulaska zrakoplova u svoju zonu odgovornosti", rekli su u BHANSA. Kome će pripasti nebo iznad BiH?

Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema kapaciteta, ni ljudskog ni finansijskog, da ulaže i osposobljava vojnu avijaciju, ali bez obzira na to njen vazdušni prostor neko će morati kontrolisati. Po svemu sudeći, ta "čast" najvjerovatnije će pripasti Hrvatskoj, koja je na pragu toga da, pored BiH, svojim lovcima nadlijeće iznad Crne Gore i čuva njihov vazdušni prostor.

O zaštiti neba iznad zemalja članica Jadranske povelje (Hrvatska, Albanija, BiH, Crna Gora, Makedonija) u prethodnim godinama, pod pokroviteljstvom NATO-a, održano je nekoliko sastanaka, što zvaničnih, što nezvaničnih, a 2011. godine ministri odbrane ovih pet zemalja dogovorili su da se napravi studija nadzora vazdušnog prostora, tzv. BRAAD studija.

O ovoj studiji, koja košta 199.999,98 evra i koju su solidarno platile zemlje članice Jadranske povolje, nemoguće je dobiti bilo kakvu zvaničnu informaciju. Međutim, nezvanične govore da bi na osnovu te studije Crna Gora, BiH i Makedonija mogle nabaviti tri osmatračka

Izvor: Nezavisne novine