Ko je koga, šta i zbog čega blokirao u BiH?

"Zbog blokiranja protokola o adaptaciji SSP-a, mehanizma koordinacije i još niz strategija i zakona, zbog čega BiH godišnje gubio 100 miliona evra nepovratnih sredstava, te ciljanog zastoja u provođenju Reformske agende, odlučio sam da u ovom trenutku ne potpišem Pismo namjere", kaže se u saopštenju predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića.

"BiH je imala otvorenu mogućnost da dobije vrlo povoljan aranžman sa MMF-om koji se odobrava samo zemljama koje su spremne provesti duboke reforme i realizovati projekte koji garantuju održiv ekonomski razvoj i socijlnu stabilnost, a to u slučaju BiH znači provođenje Reformske agende i dalji put ka evropskim integracijama", poručio je Zvizdić.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Mirko Šarović ističe da o Pismu namjere i kreditnom aranžmanu sa MMF-om Savjet ministara nije raspravljao i da pregovore o tome vode predsjedavajući i ministar finasija u Savjetu ministara te entitetski premijeri i ministri finasija. Čuo je da se kredit MMF-a uslovljava sa potpisivanje adaptacije SSP-a, ali to ne može potvrditi.

"Kao resorni ministar želim da pitanje adaptacije SSP-a što prije riješimo na način koji bi bio odgovarajući kompromis, jer je to u interesu BiH. Time zatvaramo jedno od pitanja koje je važno za dalji napredak ka Evropskoj uniji. Ipak za mene je neprihvatljivo da se na bilo koji način adaptacija SSP-a ili neko drugo pitanje veže sa kreditnim aranžmanom MMF-a. U tome ne učestvujem niti podržavam tako nešto", tvrdi Šarović.

Iz Vlade Republike Srpske poručuju da MMF koristi metode ucjena i pritisaka.

"MMF kao svjetska globalna organizacija ne može postavljati uslove nekome ko se dobrovoljno kreće ka evropskim integracijama", smatra ministar u Vladi Srpske Petar Đokić i dodaje:

"Republika Srpska krajnje odgovorno izvršava svaku preuzetu obavezu, pa tako i one iz Reformske agende. Međutim mi ne možemo ispuniti svaku tuđu želju ili više od dogovorenog. Ako neko samovoljno i neovlašteno proglasi rezultate popisa stanovništva u BiH, mimo procedure i zajedničkog ustaglašavanja, za to nije kriva Republika Srpska. Ako neko na svoj način tumači obaveze iz SSP-a to je njegov izbor a ne naš. Politika pritisaka i ucjena bi trbala da bude prošlost, ali nije''.

Đokić poručuje da Vlada Republike Srpske neće dozvoliti da je finansijski destabilizuju, te da će tražiti nove načine finasiranja i nove partnere.

Koji su to novi načini finsiranja i novi partneri Đokić ne otkriva, ali svima je jasno da bez kredita, ali i sa njima, Republika Srpska srlja u finansijski krah.

"Mislim da do kraha neće doći do oktobra, ali je pitanje na koji način će se zaduživati Vlada. Vidite da štampaju obveznice kao što je radila i Grčka. I oni su se zaduživali bezvrijednim obveznicama", upozorava Jovo Ateljević član ekonomskog tima SDS-a.

Krajem aprila ove godine ukupan spoljni dug Republike Srpske iznosio je preko 3 milijarde maraka, od čega je dug prema MMF-u za dosadašnje aranžmane oko 360 miliona. Na ime vraćanja spoljnog duga Republika Srpska je u prošloj godini izdvojila skoro 200 miliona maraka, a taj iznos se svake godine povećava.



BN televizija