Kako usmjeriti novac iz dijaspore u BiH?

Golema bh. dijaspora, koju čine oko dva miliona stanovnika, godišnje u BiH “plasira” između 2 i 2,3 mlrd. KM. Najveći dio tog novca ide neformalnim putem preko rodbine i prijatelja, zbog čega bi vlasti u BiH razmotrile mogućnost da se veći dio tog novca iz dijaspore do bh. građana distribuira preko banaka, a izmjenama zakonskih procedura i stvaranjem fleksibilnijeg ambijenta.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice traži da se slanje tog novca motiviše formalnim putevima kroz smanjenje troškova transfera. Istraživanje je pokazalo kako od 2,3 milijarde KM, koliko se godišnje pošalje iz dijaspore u BiH, tek oko 22,5% stigne preko banaka, a ostatak drugim putem. Tražiće se i donošenje zakonskih mjera kako bi plasiranje novčanih pošiljki iz dijaspore bilo usmjereno na podsticanje investicija u BiH. “Štednja iseljeništva iz BiH, iako je većinom zadržana u zemljama prijema, predstavlja ogroman finansijski resurs, nekoliko puta veći od iznosa novčanih doznaka.

Pretpostavlja se kako je riječ o iznosu od nekoliko milijardi eura godišnje što, uz odgovarajuće podticaje, jemstva i regulatorni okvir, može biti usmjereno u investiranje i štednju u BiH. Druga generacija dijaspore ima veći potencijal za doprinos razvoju BiH jer je vrlo dobro integrisana u društvo zemlje prijema, a još uvijek emotivno vezana uz zemlju porijekla svojih roditelja”, stoji u analizi Ministarstva za ljudska prava.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i istraživačka kuća IASCI, koja je za potrebe Razvojne banke Austrije radila jednu analizu o finansijskom potencijalu bh. dijaspore, preporučuje “da se u razvojnim dokumentima predvidi uspostava finansijskih programa za privlačenje štednje iseljeništva za investiranje i štednju u BiH”. Treba se uspostaviti  pristup ovoj problematici preko različitih institucija u BiH, osnovati međuinstitucionalna radna skupina koja bi tretirala ovu problematiku, ali i više istraživati o štednji i doznakama iseljenika iz BiH.

Potrebno je korjenito promijeniti politiku koja se tiče potpore preduzetnicima iz iseljeništva. “Većina preduzetnika smatra kako politike prema iseljeništvu trebaju biti održane na državnom nivou i naglašavaju važnost lokalnog nivoa. Državni i opštinski nivoi vlasti su identifikovani kao najvažniji za potencijalne politike kojima bi se promovisalo uključivanje iseljeništva u razvoj u BiH”, stoji u izvještaju.

Izvor: ABCportal