Suspenzija Salihoviću, mijenja ga Tadićeva

Prvostepena Disciplinska komisija donijela je odluku u utorak popodne, nakon što su članovi Komisije izvršili uvid u sve dokaze koje je Kancelarija disciplinskog tužioca dostavila VSTS-u. Salihović na ovu odluku ima pravo žalbe, ali njegova žalba ne odlaže izvršenje.

Komisija je, zaključila da se, "disciplinska odgovornost Gorana Salihovića ne može na pravi način utvrditi, a da se on privremeno ne udalji od vršenja dužnosti tokom postupka“.

Glavni državni tužilac je, podsjećamo, posljednjih dana intenzivno istupao u medijima, tvrdeći da je disciplinska tužba protiv njega podnesena nakon što je uputio poziv za ispitivanje predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku u takozvanom slučaju „referendum“.

OBMANA JAVNOSTI

No, da je u pitanju bio pokušaj obmane javnosti, dokazuju brojne činjenice. Upravo je Salihović, o čemu je Žurnal intenzivno pisao, posljednjih mjeseci bio glavni zaštitnik Milorada Dodika i njegovih stranačkih kolega.

Tako je bilo i u slučaju referendum.

Krajem prošle sedmice Goran Salihović, pod pritiskom javnosti, formira spis zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH, a u vezi sa zabranom referenduma u RS-u. Iako je znao da je još 13. avgusta predsjednik RS svojim Ukazom objavio Odluku o održavanju referenduma, glavni državni tužiac prošlog petka donosi naredbu o provođenju istrage protiv „n.n.osobe“.

Tek nakon što je postao svjestan da je Kancelarija disciplinskog tužioca donjela odluku u podizanju tužbe protiv njega, Salihović u ponedjeljak popodne donosi narednu o provođenju istrage protiv Milorada Dodika, pokušavajući tako da od sebe napravi žrtvu.

Ubrzo je, nakon podizanja izvijestio javnost da je postupak protiv njega pokrenut zbog Milorada Dodika. Što je, u suštini, tačno.

Disciplinski postupak protiv Gorana Salihovića pokrenut je zbog toga što je on mjesecima pokušavao zataškati slučajeve koji su u direktnoj vezi sa čelnim ljudima Republike Srpske, što je u disciplinskoj tužbi detaljno obrazloženo.

PAVLOVIĆ BANKA

Prvi predmet koji se stavlja na teret Goranu Salihoviću je “Pavlović banka”. Postupajući tužilac u tom spisu Mirza Hukeljić, potvrdio je glavnoj disciplinskoj tužiteljki Aleni Kurspahić da mu je Goran Salihović zabranio da sasluša predsjednika RS-a Milorada Dodika, iako je, prema provedenoj istrazi, utvrđeno da je Dodikova vila na Dedinju kupljena sumnjivim kreditom u Pavlović banci.

Upravo je Žurnal, podsjećamo, prije dva mjeseca objavio da je glavni državni tužilac preko novinara Mate Đakovića obavjestio predsjednika RS-a da od tog predmeta neće biti ništa. Koliko su Salihović i Đaković involvirani u ovaj slučaj, dokazuju i njihovi kasniji postupci.

Naime, nakon što smo objavili transkripte razgovora Mate Đakovića i Milorada Dodika, u kojima su glavne teme predmeti u Tužilaštvu BiH i obećanja glavnog državnog tužioca da će „sve biti u redu“, Goran Salihović je, ponovo, organizovao sastanak sa novinarom RTRS-a na kojem mu je detaljno obrazložio šta su pripadnici SIPA-e sve snimili.

Sastanak Đakovića i Salihovića, prema saznanjima Žurnala, održan je u Živinicama i tada je pomenuti dvojac dogovarao način odbrane u ovom slučaju, koji će, vjerovatno, nakon suspenzije glavnog tužioca biti i predmet krivične istrage.

BOBAR BANKA

Osim predmeta Pavlović banka, Salihović je slično postupao i u predmetu Bobar banka. Postupajući tužilac u ovom slučaju Dubravko Čampara potvrdio je disciplinskom tužiocu da on uopšte nije vodio istragu, već da je samo potpisivao dokumente koje su ranije pripremali Salihovićevi saradnici Hasan Pleh i Emil Pinkas, koji uopšte nemaju tužilačka ovlaštenja.

Tu su još i predmeti „kilogram zlata“ za koji se vezuje Milorad Dodik, te „vila Nikole Špirića“.

U oba ova spisa na Salihovićevo insistiranje donesena je naredba o neprovođenju istrage. Salihoviću se još stavlja na teret da je planirao da bez dokaza uhapsi predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso, direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Dragana Mektića, te direktora SIPA-e Pericu Stanića.

BILALIĆ

Do navedenih sazanja došlo se prilikom obavještajnog nadzora nad osuđivanim ubicom iz Lukavca Almirom Bilalićem. Naime, nakon što su pripadnici Granične policije BiH, na bosansko-srbijanskoj granici, pretresli vozilo Almira Bilalića, ovaj osuđivani kriminalac, kojeg policijske agencije dovode u vezu sa međunarodnom trgovinom narkoticima, pomoć je zatražio od Mirsada Memića, šefa obezbjeđenja glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića.

Tokom presretnutog razgovora, Memić obavještava Bilalića da „uskoro sa šefom kreću u Lukavac“, te da ne govore ništa telefonom. To je bacilo sumnju na poslove glavnog državnog tužioca, pa OSA, u skladu sa naredbom Suda BiH, počinje sa nadzorom nad njegovim šefom obezbjeđenja, inače službenikom Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Tokom nadzora utvrđeno je da su pratioci Gorana Salihovića spavali u Bilalićevom motelu u Lukavcu, ali i da je sam glavni tužilac imao niz kontakata sa ovim kriminalcem. Upravo je Almir Bilalić bio spona između glavnog državnog tužioca i Darka Jeremića, osumnjičenika u predmetu Bobar banka koji je na dan policijske akcije pobjegao u Srbiju.

Bilalić je, naime, preko svojih bijeljinskih kriminalnih veza stupio u kontakt sa Jeremićem, o čemu je informisao i Salihovićevog pratioca Mirsada Memića. Memić sve to prenosi Salihoviću, a nakon tog kontakta Jeremić se vraća u BiH. Iako je mjesecima bio u bjekstvu, Tužilaštvo BiH za njega ne traži pritvor.

Kada je shvatio da su ove njegove aktivnosti zadokumentovane, Salihović počinje planirati hapšenje čelnika pravosudnih, obavještajnih i policijskih agencija koje su dokumentovale njegove sumnjive poslove.

Prvo svojoj pratnji, kako saznaje Žurnal, naređuje da odmah uhapse bilo kojeg službenika OSA-e ili SIPA-e koji se zateknu u blizini motela u vlasništvu Almira Bilalića, a potom sa svojim saradnikom Hasanom Plehom razmatra mogućnost hapšenja predsjednice Suda BiH, direktora OSA-e i SIPA-e i ministra bezbjednosti u SM BiH.

„Šta misliš da im stavimo na teret trgovinu uticajem. Kasnije ćemo tražiti dokaze“, preložio je Salihović svom saradniku Plehu.

No, nakon što je Žurnal objavio detalje o Salihovićevoj povezanosti sa nezakonitim poslovima, glavni tužilac mijenja strategiju.

Prvo počinje tražiti pomoć od bh političara, potom bezuspješno lobira kod međunarodnih zvaničnika, da bi na kraju počeo sa pritiscima na članove VSTS-a. Kada je shvatio da je njegova suspenzija neminovna, Salihović ekspresno, na dan podizanja disciplinske tužbe, otvara istragu protiv Milorada Dodika, pokušavajući od sebe napraviti žrtvu politike.

PRODUŽENA RUKA POLITIKE

Tužilaštvo BiH pod njegovim vođstvom bilo je produžena ruka politike.

Dovoljno je samo navesti da od njegovog dolaska na čelo ove institucije nije optužen nijedan zvaničnik ni SDA niti SNSD-a.

Jedino ko je odgovarao bili su politički protivnici Dragana Čovića.

Mnogi spisi su nestali, a jedan od najbitnijih je predmet protiv Kemala Čauševića, bivšeg direktora UIO osumnjičenog za kriminal vrijedan najmanje 3 milijarde maraka.

Gordana Tadić umjesto Gorana Salihovića

Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine je na vanrednoj, telefonskoj sjednici koja je održana 28. septembra 2016. godine donijelo odluku da će dužnost glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti glavnog tužioca Gorana Salihovića da obavlja tu funkciju.

Gordana Tadić će zamjenjivati glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gorana Salihovića do okončanja disciplinskog postupka koji se vodi protiv njega i kojeg je Prvostepena disciplinska komisija privremeno udaljila od obavljanja dužnosti glavnog tužioca i tužioca Tužilaštva BiH s danom 29. septembra 2016. godine.

Gordana Tadić je zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovina i šef Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Tadićeva ima 20 godina tužilačkog staža, od kojih je dvije godina zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Prilikom odlučivanja uzeto je u obzir tužilačko iskustvo, kao i iskustvo rukovođenja na poziciji zamjenika glavnog tužioca.

Odluka VSTS-a BiH se temelji na članu 5. Zakona o Tužilaštvu BiH, kojim VSTS BiH određuje ko će od zamjenika glavnog tužioca obavljati dužnost u slučaju njegove spriječenosti.

Izvor: Žurnal.info/N1