Radnici se „kljukaju“ lijekovima
Prosječan radnik u Republici Srpskoj ima problem sa vidom, muči ga reuma, pod stresom je, boli ga želudac i pije lijekove za smirenje.
Republika Srpska
Ovo je opšta klinička slika radnika napravljena na osnovu mišljenja stručnjaka. Mnogi radnici antidepresive uzimaju umjesto obroka. Zbog malih i neredovnih plata, loših uslova na radnom mjestu, prekovremenog rada i svakodnevnog stresa na poslu, sve više radnika obolijeva, upozoravaju u Savezu sindikata Republike Srpske.
"Naša istraživanja pokazuju da je svaki drugi radnik izložen stresu na radnom mjestu, svaki šesti trpi psihički pritisak od strane nadležnih, a 11 odsto ih pije antideprisive zbog posla", kaže Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu.
Ona ističe da više od 43 odsto radnika radi prekovremeno a da za to nisu plaćeni, dok ih skoro trećina ne prima redovno platu.
"Sve to izaziva dodatni stres radnicima i oboljenja koja nisu profesionalna oboljenja nego su postala uobičajena za skoro svako radno mjesto", ističe Radoševićeva.
U Zavodu za medicinu rada i sporta kažu da radnici u privredi u Srpskoj najčešće obolijevaju od bolesti oka i uha, bolesti vezanih za ishranu i metabolizam, zatim od srčanih oboljenja i visokog pritiska, te bolesti mišića i kostiju.
"Prekovremeni rad sigurno negativno utiče na kvalitet rada i na zdravstveno stanje radnika. Prije svega, prekovremeni rad duži od osam časova, a naročito duži od 12 časova dovodi do zamora, a samim tim i do većeg broja grešaka što neminovno može da uzrokuje povrede na radu", kaže Mira Popović, direktor Zavoda.
Prekovremeni rad je uzrok poremećaja ishrane i tegoba probavnog sistema.
"Sve to dovodi do pada koncentracije i pažnje, psihofizičog zamora, stresa zbog kojeg dolazi do poremećaja socijalnih i porodičnih odnosa, što može proizvesti niz psihičkih problema kod radnika", ističe Popovićeva.
Iako to nije zakonska obaveza, poslodavci bi trebalo da obezbijede sistematske preglede za zaposlene bar jednom godišnje.
"Sve manje poslodavaca u privatnom i u javnom sektoru to čini jer je riječ o dodatnom trošku. Primjera radi, policijski službenici na nivou BiH su zadnji put imali sistematski prije sedam godina. Niko ne vodi računa da je riječ o ljudima koji rade težak posao i koji nose oružje, a niko ih ne kontroliše", kaže Borislav Radić, direktor Agencija za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske.
Izvor: Blic
"Naša istraživanja pokazuju da je svaki drugi radnik izložen stresu na radnom mjestu, svaki šesti trpi psihički pritisak od strane nadležnih, a 11 odsto ih pije antideprisive zbog posla", kaže Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu.
Ona ističe da više od 43 odsto radnika radi prekovremeno a da za to nisu plaćeni, dok ih skoro trećina ne prima redovno platu.
"Sve to izaziva dodatni stres radnicima i oboljenja koja nisu profesionalna oboljenja nego su postala uobičajena za skoro svako radno mjesto", ističe Radoševićeva.
U Zavodu za medicinu rada i sporta kažu da radnici u privredi u Srpskoj najčešće obolijevaju od bolesti oka i uha, bolesti vezanih za ishranu i metabolizam, zatim od srčanih oboljenja i visokog pritiska, te bolesti mišića i kostiju.
"Prekovremeni rad sigurno negativno utiče na kvalitet rada i na zdravstveno stanje radnika. Prije svega, prekovremeni rad duži od osam časova, a naročito duži od 12 časova dovodi do zamora, a samim tim i do većeg broja grešaka što neminovno može da uzrokuje povrede na radu", kaže Mira Popović, direktor Zavoda.
Prekovremeni rad je uzrok poremećaja ishrane i tegoba probavnog sistema.
"Sve to dovodi do pada koncentracije i pažnje, psihofizičog zamora, stresa zbog kojeg dolazi do poremećaja socijalnih i porodičnih odnosa, što može proizvesti niz psihičkih problema kod radnika", ističe Popovićeva.
Iako to nije zakonska obaveza, poslodavci bi trebalo da obezbijede sistematske preglede za zaposlene bar jednom godišnje.
"Sve manje poslodavaca u privatnom i u javnom sektoru to čini jer je riječ o dodatnom trošku. Primjera radi, policijski službenici na nivou BiH su zadnji put imali sistematski prije sedam godina. Niko ne vodi računa da je riječ o ljudima koji rade težak posao i koji nose oružje, a niko ih ne kontroliše", kaže Borislav Radić, direktor Agencija za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske.
Izvor: Blic
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (2)
893
Nece na dobro,...zavrsna faza
mami
Detaljan pregled tj sistematski vise i nije potreban za ove na vlasti znamo da su ludi!
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.