Kome služe web-stranice institucija?

Kvalitet informacija, ažurnost, pravovremenost – ništa od navedenog nije jača strana službenih web- stranica državnih institucija. Mnoge nisu ažurirane mjesecima, pa čak i godinama. Isključe li se osnovni podaci, poput istorijata o samoj instituciji, ustanovi ili preduzeću, nadležnostima i kontaktima – malo je onih koje se mogu pohvaliti o pitanju ''vijesti".

Republika Srpska
Kome služe web-stranice institucija?
Primjer jedan: Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove tu rubriku nikako nema.

Primjer dva: JP "Robne rezerve Republike Srpske" posljednja aktuelnost – 2012. godine.

Primjer tri: Agencija za držvanu upravu posljednje obavještenje u istoimenoj rubrici objavila je prije četiri godine.

Primjer četiri: Agencija za agrarna plaćanja na zvaničnoj stranici nema ništa, osim kontakt telefona i i imejl adrese.

Primjera je još mnogo.

Agencija za bankarstvo Republike Srpske posljednjih mjeseci je u žiži javnosti zbog brojih afera koje su potresale bankarski sektor. Možda baš zbog toga na stranici imaju samo tri saopštenja od početka godine. Novinarima su problematične i stranice sudova u Republici Srpskoj. Oglasne table sa rasporedom sudjenja, kazu, bez komentara.

Ažurnost nije jača strana ni javnih preduzeća. Na stranicama najmanje ima planova i izvještaja rada. Posljednja istraživanja TI BiH pokazala su poražavajuće podatke.

Stranica Vlade Republike Srpske je za mnoge posebna priča. Osim najava i saopštenja Kabineta Željke Cvijanović na službenoj stranici nema online rubrike. Rubrika "Pres uživo" - ne funkcioniše. A u arhivi presa video-zapisi od prije godinu, dvije.

Novinari i javnost predlažu formiranje institucije koja bi kontrolisala rad izvršne vlasti, ustanova i preduzeća.

I institucije BiH putem svojih službenih stranica ne osiguravaju uspješnu kominikaciju izmedju javnosti i aministracije. Tako je, na primjer, Agencija za državnu službu posljednji oglas o polaganju javnog ispita objavila 2009. godine.

Proaktivno objavljivanje informacija nepoznanica je za bh institucije. Do podatka se dolazi pisanim zahtjevom. Odgovor često kasni, a još češće ga ne bude nikako!



(BN televizija)

Komentari (9)

ACHTUNG DICHTUNG

IT opere više love sa manje truda od čitavog građevinskog sektora.

Computors

Služe sa isisavanje budžetskog novca

Alfom

Sluze da se vlasnik Lanaca jos vise obogati,prokletinja.

vss

Ne služe ničemu osim da neko bude udomljen tim radnim mjestom.

Igor

Nek su oni utrpali milione Lanaku i sličnima u džep, a što sajtovi nerade nema veze .... Otiđite na CIN bazu tendera i vidite koliko su platili dosada za informaticke usluge

BL

Sajtovi, kompijuteri,toboze programi, pa original softveri pa antivirusi, pa odrzavanje sajtova i uredjaja pa umrezavanje...sada to sve puta broj kancelarija i broj radnika udrzavi...Tako vam je od vrece za smece do automobila sve ugovoreno i onda se neko pravi veliki biznismen u sposoban a misle da su ostali ljudi glupi. Na izborima se to i potvrdi jer se narod boji muslimanskih koljača, a ne zna taj narod da se za te pokradene pare mogla opremiti specijalna policija, cak i legiji stranaca mozes platiti, moglo se lobirati po svijetskim medijima...Ovako narod roblje a sinovi cerke drzavnika veliki pametnjakovici i poslovni ljudi. Gdje je tu srpstvo kada je narod siromasan?!

Lemi

Kazu da je Lanaco prosle godine zavrsio sa 28 milona prihoda i 12 milona KM dobiti. Svima je jasno o cemu se ovde radi. Treba samo pogledati unazad i vidjeti koliko su placani web sajtovi vlade RS i ministarstava i naravno nekako ih je radio Lanaco. Ovo nema nigde u regiji ali ni u svijetu, ali je izgleda sve u interesu nase RS. Sad ce i Prointer da raste iz godine u godinu kao i Lanaco s obzirom da ga sin Igor gura u sva javna preduzeca, zdravstvo, fondove...

cups

Nisu problem firme koje naprave sajtove nego zaposleni sto ih neznaju azurirati.

fake

Pa kad fejkaš republiku, onda fejkaš i vladu i institucije.A kako je trend da danas svi imaju web stranicu onda se mora i ovo platit jbga

Veličina teksta