Nikšićani traže od RS četiri miliona evra

Četiri miliona evra duga po osnovu koncesija za vode Bilećkog jezera potražuje opština Nikšić od komšija iz Bileće. Sporazum Republike Srpske i Crne Gore o izmirenju dugovanja koja datiraju još iz 1992. godine, potpisan 2003, dodanas je ostao "mrtvo slovo na papiru".

Radenko Đurica, predsednik Komisije za koncesije Republike Srpske, međutim, kaže za "Novosti", da je upoznat sa problemom oko koncesije Bilećkog jezera i najavljuje da će ovaj problem uskoro biti riješen.

"To je problem koji će se rješavati u institucijama Republike Srpske, a o eventualnim rezultatima dogovora obavijestićemo institucije Crne Gore i grad Nikšić, koji očekuju rješenje. Inače, koncesija oko Bilećkog jezera samo je jedna od 300 koje je dala Republika Srpska", poručio je Đurica.

Po dogovoru iz 2003. godine Hidroelektrana "Trebišnjica" bi godišnje u nikšićku opštinsku kasu trebalo da uplaćuje oko 300.000 evra.


"Predstoji nam još jedan razgovor sa predstavnicima Republike Srpske. Ako se ne dogovorimo, dug ćemo naplatiti arbitražom", kazao je gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović.

Spor oko Bilećkog jezera između Republike Srpske i Crne Gore traje još iz vremena zajedničke države i puštanja u rad hidroelektrane "Grnčarevo" 1967. godine, koja je podignuta na crnogorskoj (nikšićkoj) teritoriji, potapanjem dijela na kojoj je stvoreno Bilećko jezero.

Pozivajući se na međunarodno pravo Crnogorci imaju pravo na kompenzaciju, što podrazumjeva učešće u proizvedenoj električnoj energiji, srazmjerno količini vode kojom se Bilećko jezero puni s njene teritorije. Uz to, slijede i naknade koje se plaćaju po tom osnovu u obe države.

Prije nekoliko godina bilo je najavljeno da će Crna Gora i BiH isplatiti naknade mještanima čija su imanja prije 43 godine završila na dnu Bilećkog jezera, što je regulisano i međudržavnim sporazumom, ali ni od toga nema ništa.

Jezero površine 33 kvadratna kilometra "potopilo" je život na međi dvije države, pa i 17,2 odsto koje pripada crnogorskoj teritoriji i Nikšiću. Upravo je to bio razlog da se iz crnogorskog pojasa iseli oko 60 domaćinstava u Nikšić, Podgoricu, Bar, Herceg Novi, Trebinje i Beograd.

"Imamo sve papire koji potvrđuju vlasništvo nad imovinom koju je progutalo jezero", pričaju mještani.

Samo iz sela Miruše ima 56 oštećenih familija, a riječ je o Kecojevićima, Aleksićima, Šekarićima i Jaramazima.

Ovaj pogranični dio Crne Gore potopljen je 1965. godine, a na dnu akumulacije ostali su imanja, kuće, crkve, stari most, mlinovi i mnogobrojna neistražena arheološka nalazišta.

(Večernje novosti)