Na slavskoj trpezi jedna i po plata
Slavska trpeza za oko 25 gostiju u Srpskoj u prosjeku košta oko 1.200 KM. To znači da jedan gost pojede i popije oko 45 KM, pokazalo je istraživanje “EuroBlica”.
Republika Srpska
Naravno, ima i onih koji, zbog skučenih budžeta, slavu dočekuju uz više nego skromnu trpezu, ali i domaćina koji za obilježavanje krsne slave potroše i po nekoliko hiljada KM.
U svakom slučaju, prosječna srpska porodica za to potroši skoro jednu i po prosječnu platu. Najskuplje stavke svakako su pečenica i kolači, na koje ode skoro 500 KM. Tu su i raznorazne druge đakonije od hrane, te sokovi i drugo piće koji su sastavni dio svake slavske trpeze.
"Krsna slava se mora obilježiti, bez obzira na besparicu. Bude to skromno, ali bitno je da se tradicija ne prekida", kaže Slavica Kovačević iz Banjaluke.
U udruženjima potrošača kažu da računica, koja je pokazala da jedna prosječna slava u Srpskoj košta više od 1.000 KM, oslikava stvarno stanje. Međutim, ima i onih koji za slavu potroše i po par hiljada KM, što u prvom redu diktira broj gostiju, ali i izbor jela i pića.
"Riječ je o običaju koji svaka porodica nastoji da ispoštuje. Svi se trude da taj dan dočekaju i proslave najbolje što mogu, uglavnom ne pitajući za cijenu. Iako čak 70 odsto građana Srpske kuburi sa kućnim budžetom, malo ko se odriče svetkovanja. Pravi domaćini tokom cijele godine planiraju ovaj trošak i štede", kažu u ovim udruženjama.
Dodaju da nisu rijetki ni oni koji, da bi što bolje dočekali goste, nemaju izbora nego da pozajme pare ili da se zaduže u banci.
Oni nemaju izbora nego da, kad se slavlje završi i napravi završni račun, mjesecima otplaćuju dugove i štede na svemu i svačemu.
Penzioneri skromno
Među onima koji ni približno nisu u prilici da za slavu izdvoje neka veća sredstva, svakako su penzioneri od kojih većina ionako jedva preživljava.
"Mnogi su morali da odustanu od slavljenja, jer su došli na sami rub egzistencije. Ostali se i dalje drže tradicije i slave, koliko ko može. Uglavnom, odu u crkvu, naprave skroman ručak, okupe najbliže članove porodice, i to je to. Rijetki su penzioneri koji mogu da proslave slavu, a da ne gledaju na trošak", ističe član banjalučkog Udruženja penzionera Nenad Ratković.
(EuroBlic)
(Foto: EuroBlic / RAS Srbija)
U svakom slučaju, prosječna srpska porodica za to potroši skoro jednu i po prosječnu platu. Najskuplje stavke svakako su pečenica i kolači, na koje ode skoro 500 KM. Tu su i raznorazne druge đakonije od hrane, te sokovi i drugo piće koji su sastavni dio svake slavske trpeze.
"Krsna slava se mora obilježiti, bez obzira na besparicu. Bude to skromno, ali bitno je da se tradicija ne prekida", kaže Slavica Kovačević iz Banjaluke.
U udruženjima potrošača kažu da računica, koja je pokazala da jedna prosječna slava u Srpskoj košta više od 1.000 KM, oslikava stvarno stanje. Međutim, ima i onih koji za slavu potroše i po par hiljada KM, što u prvom redu diktira broj gostiju, ali i izbor jela i pića.
"Riječ je o običaju koji svaka porodica nastoji da ispoštuje. Svi se trude da taj dan dočekaju i proslave najbolje što mogu, uglavnom ne pitajući za cijenu. Iako čak 70 odsto građana Srpske kuburi sa kućnim budžetom, malo ko se odriče svetkovanja. Pravi domaćini tokom cijele godine planiraju ovaj trošak i štede", kažu u ovim udruženjama.
Dodaju da nisu rijetki ni oni koji, da bi što bolje dočekali goste, nemaju izbora nego da pozajme pare ili da se zaduže u banci.
Oni nemaju izbora nego da, kad se slavlje završi i napravi završni račun, mjesecima otplaćuju dugove i štede na svemu i svačemu.
Penzioneri skromno
Među onima koji ni približno nisu u prilici da za slavu izdvoje neka veća sredstva, svakako su penzioneri od kojih većina ionako jedva preživljava.
"Mnogi su morali da odustanu od slavljenja, jer su došli na sami rub egzistencije. Ostali se i dalje drže tradicije i slave, koliko ko može. Uglavnom, odu u crkvu, naprave skroman ručak, okupe najbliže članove porodice, i to je to. Rijetki su penzioneri koji mogu da proslave slavu, a da ne gledaju na trošak", ističe član banjalučkog Udruženja penzionera Nenad Ratković.
(EuroBlic)
(Foto: EuroBlic / RAS Srbija)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (5)
semberac
Bog ne postoji.Nemojte biti naivni!
Mihailo Mikic
ZA proslavu SRBske SLAVE je potrebno svakom SRBskom Domacinu da ima Slavsku Ikonu (Osvecenu sliku Svetitelja koji se proslavlja) zuto Slavsku Svecu od cistog pcelinjeg voska,Slavski Kolac umjesit sa Osvecenom Vodicom koji se lomi sa svestenikom ili glavnim Gostom koji dodje na Slavu ako nema svestenuka i Koljivo (skuvanu psenucu) Molitve su duhovna hrane za duse nase i one su zato vaznije od zemaljske hrane koje treba za Goste da ima onoliko koliko se moze i koliko je Bog dao!
Domaćin
Nije tačno. Kad se vodi računa i ekonomiše dovoljno je polovina od navedene sume. Pod uslovom da se slavi kod kuće i lagano vrše pripreme izdaleka. Čak i kad je posna slava, iznos je sličan. Svega bude dovoljno i pretekne, ali razbacivanja nema. Ovo ja za do 30 gostiju.
Pravovjernik
Kod nas Srba mnogo šta se izopačilo kada su u pitanju tradicija i običaji. Na slavu danas mnogi dolaze uglavnom da se najedu prasetine i da dobro popiju, a slično je i sa sahranama gdje se nakon ukopa organizuje obimna i raznovrsna trpeza i izobiljem alkkholnih pića od kojih se mnogi napiju da na nogama ne mogu stajati. A nekada se na stolovima nalazila samo dobra teleća ili juneća supa ili čorba, domaća pita i uštipci, te poneka čašica šljivovice. Starim običajima i tradici treba se vratiti što prije.
Jelena
Nekim se slava svodi na gastronomski defile, a međusobni ljudski odnosi u drugom, a u trećem planu savez čovjeka prema Bogu
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.