Strah: Slobodan uvoz gasi farme

U Udruženju mljekara Republike Srpske smatraju da navedeni sporazum, čija primjena je najavljena od 1. februara, nije u interesu domaće proizvodnje. Na taj problem nedavno je ukazano i na sastanku proizvođača mlijeka u Gradiški.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženje mljekara Republike Srpske, kaže da su neizbježne štete po domaću poljoprivrednu proizvodnju, koja nije zaštićena adekvatnim stimulacijama.

"Mljekari će od februara ove godine biti suočeni sa konkurencijom 4.500 tona mlijeka iz uvoza, ukoliko sporazum stupi na snagu u previđenom roku. To mlijeko će iz zemalja  EU ući u BiH bez carina i biće jeftinije od 25 do 30 pfeniga po jednom litru", smatra Usorac.

Stupanje na snagu prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim se ukida carina na visoko subvencionisane proizvode iz EU znači pad otkupnih cijena domaćeg mesa, uvjereni su farmeri u Lijevče polju.

Savo Vasiljević iz Rogolja smanjio je broj tovnih svinja za dvije trećine i sada u svojim oborima ima 300 tovljenika.

"Od farmerskog posla kojim se godinama bavi cijela moja porodica, mnogo sam očekivao, davno započeo velike poslove, ali sada sam shvatio da od toga nema ništa", izjavio je Vasiljević.

Pesimista je i Ranko Sarajlić, farmer iz Laminaca koji se bavi tovom junadi i bikova. On spas ipak vidi u povećanju agrarnog budžeta odnosno povećanju sredstava za podsticaje iz republičkih i državnih izvora.

Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede Republike Srpske, nakon prošlonedeljnog sastanka sa proizvođačima i prerađivačima mlijeka u Kozarskoj Dubici,  napominuo je kao bitan faktor njemačku tehničku i logističku podršku provedni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, on ne osporava razloge od kojih poljoprivrednici, posebno stočari strahuju.

"Direktna šteta biže ogromna jer će Republika Srpskea, zbog ukidanja carina izgubiti 40.000.000 KM godišnje. To su dvije trećine agrarnog budžeta", kazao je ministar Mirjanić. Uvozne kvote, prema klauzulama SSP, svake godine će se povećavati.

U resornom ministarstvu procenili su da će šteta po domaći agrar dostići 650.000.000 KM. Štete od primjene SSP po domaće proizvođače, do kraja januara, procijeniće Svetska banka.

Nakon što su vlasti u BiH prošle godine postigle dogovor u vezi sa potpisivanjem adaptiranog SSP, ostalo je otvoreno pitanje o pomoći poljoprivrednicima koji bi mogli da se suoče sa velikim gubicima.

Hladnoća prepolovila broj prasadi

Niske temperature tokom januara uzrokovale su uginuće velikog broja prasadi u lijevčanskim i potkozarskim selima. To se posebno odnosi na male farmere koji u svojim objektima nisu uspeli obezbediti neophodnu temperaturu za prasilice. Nepovoljnu situaciju dodatno su pogoršali prekidi u snabdevanju strujom tokom prošlog vikenda, kada je sneg pokidao električne vodove u većini potkozarskih i lijevčanskih sela.

Evropljani hvale SSP

Kako je ranije rekao komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han, SSP će omogućiti domaćim kompanijama pristup tržištu Evropske unije sa oko 500.000.000 potrošača, pružanje usluga i učešće na tenderima za javne nabavke u EU te doprinjeti povećanju mogućnosti zapošljavanja u BiH.

(EuroBlic)
(Foto: Milan Pilipović / RAS Srbija)