Izvoz mlijeka raste, ali ga poništi uvoz
Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je u prošloj godini vrijednost od 70,18 miliona maraka, što je za devet miliona više u odnosu na godinu ranije, a rastu je doprinijelo odobrenje izvoza u zemlje Evropske unije.
Republika Srpska
EU je odobrila plasman mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište njenih članica u septembru 2015. godine. Tada su četiri mljekare iz BiH dobile zeleno svjetlo da svoje proizvode plasiraju na tržište evropskih zemalja.
Prvi mjeseci potrošeni su na povratak izgubljenog tržišta, a puni efekat odobrenja za izvoz zapravo je postignut u prošloj godini. Podaci pokazuju da su najveće količine ovih proizvoda, kada je riječ o evropskom tržištu, završile u Hrvatskoj.
Iako izvoz ide blago uzlaznom putanjom, statistika pokazuje da i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ima isti trend. U 2016. godini su na tržište BiH stigli ovi proizvodi vrijedni 128,35 miliona KM što je za 8,41 milion više nego u 2015. godini.
"U izvozu dominiraju mlijeko i pavlaka sa 47,95 miliona KM, a slijede mlaćenica sa 6,44 miliona, sir sa 5,12 miliona i maslac čiji je izvoz vrijedio 3,65 miliona KM. Najviše ovih proizvoda završilo je na tržištu zemalja članica regionalne zone slobodne trgovine CEFTA i Hrvatske", naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Na tržište BiH lani je najviše stiglo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 25 miliona KM, a slijedi mlaćenica sa 17,51 miliona i maslac sa 11,59 miliona KM. Ovi proizvodi uglavnom su stizali iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije i u nešto manjim količinama iz Njemačke i Holandije.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođač i mljekara RS Vladimir Usorac rekao je da je na rast izvoza uticao povratak na tržište evropskih zemalja.
"Uprkos tome mi teško možemo parirati mljekarima u zemljama EU pa i okruženju, jer njihovi proizvođači imaju redovne podsticaje i jednokratnu pomoć. To mi nemamo. Borimo se sa našim vlastima i sa stranim proizvođačima kojima ne možemo biti konkurenti", kazao je Usorac.
Naglašava da im najveću boljku zadaje prekomjeran uvoz i tvrdi da on premašuje i cifru od 128 miliona KM do koje su došli statističari.
"Mlijeko iz inostranstva završava u BiH i kroz razne ilegalne tokove i to uglavnom evidentiranjem niskih ulaznih cijena i količina. Vjerujemo da uvoz premašuje i 200 miliona maraka. Varaju nas na sve moguće načine i zato je ugrožena i domaća proizvodnja", kazao je Usorac ilustrujući svoje tvrdnje podatkom da je samo prošle godine nestalo 1.000 domaćih proizvođača mlijeka.
Dugovanja
Vladimir Usorac ističe da dug prema mljekarima za podsticaje za pet mjeseci 2016. iznosi 11 miliona KM.
"Riječ je o dugu samo za mlijeko, dok dugovanja za ostale podsticaje iznose oko 41 milion KM", kazao je Usorac.
(Glas Srpske)
Prvi mjeseci potrošeni su na povratak izgubljenog tržišta, a puni efekat odobrenja za izvoz zapravo je postignut u prošloj godini. Podaci pokazuju da su najveće količine ovih proizvoda, kada je riječ o evropskom tržištu, završile u Hrvatskoj.
Iako izvoz ide blago uzlaznom putanjom, statistika pokazuje da i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda ima isti trend. U 2016. godini su na tržište BiH stigli ovi proizvodi vrijedni 128,35 miliona KM što je za 8,41 milion više nego u 2015. godini.
"U izvozu dominiraju mlijeko i pavlaka sa 47,95 miliona KM, a slijede mlaćenica sa 6,44 miliona, sir sa 5,12 miliona i maslac čiji je izvoz vrijedio 3,65 miliona KM. Najviše ovih proizvoda završilo je na tržištu zemalja članica regionalne zone slobodne trgovine CEFTA i Hrvatske", naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Na tržište BiH lani je najviše stiglo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 25 miliona KM, a slijedi mlaćenica sa 17,51 miliona i maslac sa 11,59 miliona KM. Ovi proizvodi uglavnom su stizali iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Srbije i u nešto manjim količinama iz Njemačke i Holandije.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođač i mljekara RS Vladimir Usorac rekao je da je na rast izvoza uticao povratak na tržište evropskih zemalja.
"Uprkos tome mi teško možemo parirati mljekarima u zemljama EU pa i okruženju, jer njihovi proizvođači imaju redovne podsticaje i jednokratnu pomoć. To mi nemamo. Borimo se sa našim vlastima i sa stranim proizvođačima kojima ne možemo biti konkurenti", kazao je Usorac.
Naglašava da im najveću boljku zadaje prekomjeran uvoz i tvrdi da on premašuje i cifru od 128 miliona KM do koje su došli statističari.
"Mlijeko iz inostranstva završava u BiH i kroz razne ilegalne tokove i to uglavnom evidentiranjem niskih ulaznih cijena i količina. Vjerujemo da uvoz premašuje i 200 miliona maraka. Varaju nas na sve moguće načine i zato je ugrožena i domaća proizvodnja", kazao je Usorac ilustrujući svoje tvrdnje podatkom da je samo prošle godine nestalo 1.000 domaćih proizvođača mlijeka.
Dugovanja
Vladimir Usorac ističe da dug prema mljekarima za podsticaje za pet mjeseci 2016. iznosi 11 miliona KM.
"Riječ je o dugu samo za mlijeko, dok dugovanja za ostale podsticaje iznose oko 41 milion KM", kazao je Usorac.
(Glas Srpske)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (2)
rs
Hercegovacka mljekara Padjeni sa svojim delikatesima,sirevi Zlatni bor iz Foce i iz Srbije jedino to jedem.
Neka Nam Bude
Kupujem prvo srpsko ako nema onda od Bošnjaka. Vjerujte kada znaju da mlijeko ide u BiH samo što ne.pišaju u njega.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.