Optužnica zbog milionskih prevara

U optužnici se navodi da su budžet BiH oštetili za više miliona maraka jer nisu naplaćivani stvarni iznosi carine.

Optuženi Čaušević tereti se da je novac pribavljen činjenjem kaznenih djela, bez kreditnog zaduženja, stavljao u legalne tokove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolini u iznosu od oko 1,2 miliona KM.

Navedene nekretnine su blokirane na zahtev Tužilaštva i prema Sudu BiH je upućen prijedlog za oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnih djela.

Centar za istraživačko novinarstvo BiH je u svojoj bazi podataka prikupio podatke o nekretninama u vlasništvu optuženog Čauševića. Ove nekretnine su blokirane na zahtjev Tužilaštva BiH i prema Sudu BiH je upućen prijedlog za oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnih djela.

Pored mnogobrojnih nekretnina, CIN navodi i da je Čaušević osnivač kompanije “Teleplus” kao i vlasnik 11,2 odsto dionica preduzeća FEB Sarajevo.

Čaušević je inače završio Ekonomsku školu u Sarajevu, nakon čega je diplomirao i na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1990. godine. Nakon završetka fakulteta zapošljava se u Građevinskom preduzeću “Sedrenik” u Sarajevu gde ostaje šest godina.

U Ministarstvu finansija Federacije Bih (FBiH) je radio sedam godina, od 1996, kao stručni saradnik, a zatim i kao savjetnik ministra. U istom periodu bio je član upravnih i nadzornih odbora nekoliko banaka u BiH. Osam godina, do 2011, bio je direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO). Nakon toga godinu nije radio i primao je naknadu za produženi radnopravni status – tzv. bijeli heb. Od tada je godinu radio kao vještak ekonomske struke.

CIN navodi da je “Čaušević osuđen zato što je polovinom 2001. godine prilikom deložacije oštetio inventar u stanu kojeg je privremeno koristio i na taj način stan učinio neupotrebljivim“.

Tužilaštvo BiH je od 2012. vodilo istragu protiv Čauševića da je u periodu od septembra 2006. do marta 2009. godine kao direktor UIOBiH omogućio firmama MB “Kekerović” iz Laktaša i “Eurosol” iz Kozarske Dubice podnošenje lažnih prijava za povrat poreza i nezakonito sticanje imovinske koristi.

Na ovaj način državni budžet je oštećen za 5,3 miliona KM. Sud BiH je u aprilu 2013. godine Čauševiću blokirao deo imovine i to: šest stanova, poslovni prostor i tri zemljišta u Sarajevu.

Pored toga, Tužilaštva BiH ga je optužilo da je firmama koje su se bavile uvozom tekstila omogućavao povlašten status prilikom uvoza, a zauzvrat je od njih primio 1,72 miliona KM.

Nekoliko firmi je uvozilo kineski tekstil i druge proizvode sa dokumentacijom koja je lažno pokazivala da roba vodi porijeklo iz Turske.

Ovu dokumentaciju su podnosili kako bi izbegli plaćanje carinskih i poreznih dažbina jer je, prema Sporazumu o trgovinskoj saradnji, uvoz tekstila iz Turske oslobođen plaćanja carinskih dažbina.

Na ovaj način osumnjičeni radnici UIO su sebi i spomenutim firmama pribavili znatnu materijalnu korist, stoji u izvještaju.

Čauševiću je stavljeno na teret i da je spriječio pojedine radnike UIO da naknadno naplate carinske i porezne dažbine.

U dokumentu se spominje slučaj Edina Cernice, šefa Carinske ispostave UIO u Sarajevu, koji je pokušavao naknadno naplatiti carinske dažbine. Cernica je 2005. i 2006. godine zatražio od nadležnih institucija Turske provjeru autentičnosti Certifikata EUR 1 (potvrda o porijeklu robe).

Međutim, prije nego je završio ovaj postupak, Čaušević ga je smijenio i rasporedio na druge poslove. Na njegovo mjesto je postavio drugog službenika koji je obustavio postupak naplate.

(CiN)