Revizija presuda potpiruje tenzije
Slanje zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid izazvalo je veliku pažnju medija, ne samo u regionu već i u svijetu.
Svijet
Ovom temom bavio se i ugledni "New York Times" koji je podsjetio da je zahtjev za reviziju presude zatražio bošnjački član tročlanog Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
"Zahtjev muslimanskog člana (Predsjedništva BiH) Bakira Izetbegovića, očigledno potpiruje političke tenzije u regionu koje tinjaju još od rata koji je 'rasturio' Jugoslaviju 90-ih godina prošlog vijeka", piše ugledni list.
"New York Times" dodaje da bi ovim potezom bošnjačkog člana predsjedništva sada mogli biti ohrabreni "pro-srpski secesionisti, koji imaju podršku Srbije i Rusije".
"Moskva se udvara Srbima u Srbiji i Bosni, dok u međuvremenu tajno interveniše u makedoniji i Crnoj Gori, pokušavajući da povrati uticaj koji je imala na Balkanu", piše "NYT".
U članku se podsjeća da je Međunarodni sud pravde 2007. godine oslobodio Srbiju "direktne odgovornosti za masakr koji se dogodio Srebrenici", ali da se Srbija smatra odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu jer nije spriječila genocid i kaznila tadašnjeg vojnog komandanta generala Ratka Mladića.
Kako se dalje u tekstu navodi, zahtjev za reviziju presude izazvao je veliku buru u Bosni i Hercegovini, jer su Srbi izrazili nezadovoljstvo zbog slanja zahtjeva.
"New York Times" se takođe osvrće i na suđenje generalu Ratku Mladiću koje je u toku u Haškom Tribunalu.
Pozivajući se na neimenovane pravne eksperte, list piše da su male šanse da Sud ponovo otvori slučaj, ali se u tekstu ponavlja da će sam zahtjev za reviziju "raspaliti debatu" u Bosni i Hercegovini.
Dalje se podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum podijelio Bosnu i Hercegovinu na "bošnjačko-hrvatski entitet i Republiku Bosanskih Srba", ali, navodi se, odnosi su do dan danas u ovoj državi zategnuti i postali su gori u posljednjih nekoliko mjeseci.
"U novembru prošle godine bosanski Srbi su održali kontroverzni referendum - koji nije predviđen Dejtonskim sporazumom, ali podržan od strane Moskve - koji bi mogao da vodi do potpune nezavisnosti ili čak novog pridruživanja Srbiji. Predsjednik bosanskih Srba Milorad Dodik i oštri nacionalista rekao je da je zahtjev za reviziju presude zatvorio vrata napretku Bosne i ugasio svjetlo", piše "New York Times", te dodaje da su "Dodik i drugi kritikovali Izetbegovića što pokušava ponovo da otvori slučaj protiv Srbije bez pristanka srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva".
List takođe prenosi riječi Aleksandra Vučića, premijera Srbije, koji je rekao da je Izetbegovićev potez odnose dvije zemlje vratio 25 godina unazad.
"Malo povjerenja koje smo godinama gradili sada je nestalo", prenosi "NYT" Vučićeve riječi.
U tekstu, objavljenom i u internet izdanju, stoji i da je Izetbegović u Sarajevu dobio veliku podršku za slanje zahtjeva za reviziju tužbe.
"U Sarajevu, Izetbegovićeve pristalice, uključujući akademike, opozicione političare i organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da Sud treba ponovo da otvori slučaj, jer mnogi u Bosni i Srbiji još uvijek odbijaju da priznaju zločine u Srebrenici kao genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova", piše "NYT".
"Zahtjev je očigledno poslat u žurbi. Desetogodišnji rok za podnošenje zahtjeva ističe u nedjelju", zaključuje se u tekstu "New York Timesa".
Izvor: Nezavisne
"Zahtjev muslimanskog člana (Predsjedništva BiH) Bakira Izetbegovića, očigledno potpiruje političke tenzije u regionu koje tinjaju još od rata koji je 'rasturio' Jugoslaviju 90-ih godina prošlog vijeka", piše ugledni list.
"New York Times" dodaje da bi ovim potezom bošnjačkog člana predsjedništva sada mogli biti ohrabreni "pro-srpski secesionisti, koji imaju podršku Srbije i Rusije".
"Moskva se udvara Srbima u Srbiji i Bosni, dok u međuvremenu tajno interveniše u makedoniji i Crnoj Gori, pokušavajući da povrati uticaj koji je imala na Balkanu", piše "NYT".
U članku se podsjeća da je Međunarodni sud pravde 2007. godine oslobodio Srbiju "direktne odgovornosti za masakr koji se dogodio Srebrenici", ali da se Srbija smatra odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu jer nije spriječila genocid i kaznila tadašnjeg vojnog komandanta generala Ratka Mladića.
Kako se dalje u tekstu navodi, zahtjev za reviziju presude izazvao je veliku buru u Bosni i Hercegovini, jer su Srbi izrazili nezadovoljstvo zbog slanja zahtjeva.
"New York Times" se takođe osvrće i na suđenje generalu Ratku Mladiću koje je u toku u Haškom Tribunalu.
Pozivajući se na neimenovane pravne eksperte, list piše da su male šanse da Sud ponovo otvori slučaj, ali se u tekstu ponavlja da će sam zahtjev za reviziju "raspaliti debatu" u Bosni i Hercegovini.
Dalje se podsjeća da je Dejtonski mirovni sporazum podijelio Bosnu i Hercegovinu na "bošnjačko-hrvatski entitet i Republiku Bosanskih Srba", ali, navodi se, odnosi su do dan danas u ovoj državi zategnuti i postali su gori u posljednjih nekoliko mjeseci.
"U novembru prošle godine bosanski Srbi su održali kontroverzni referendum - koji nije predviđen Dejtonskim sporazumom, ali podržan od strane Moskve - koji bi mogao da vodi do potpune nezavisnosti ili čak novog pridruživanja Srbiji. Predsjednik bosanskih Srba Milorad Dodik i oštri nacionalista rekao je da je zahtjev za reviziju presude zatvorio vrata napretku Bosne i ugasio svjetlo", piše "New York Times", te dodaje da su "Dodik i drugi kritikovali Izetbegovića što pokušava ponovo da otvori slučaj protiv Srbije bez pristanka srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva".
List takođe prenosi riječi Aleksandra Vučića, premijera Srbije, koji je rekao da je Izetbegovićev potez odnose dvije zemlje vratio 25 godina unazad.
"Malo povjerenja koje smo godinama gradili sada je nestalo", prenosi "NYT" Vučićeve riječi.
U tekstu, objavljenom i u internet izdanju, stoji i da je Izetbegović u Sarajevu dobio veliku podršku za slanje zahtjeva za reviziju tužbe.
"U Sarajevu, Izetbegovićeve pristalice, uključujući akademike, opozicione političare i organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da Sud treba ponovo da otvori slučaj, jer mnogi u Bosni i Srbiji još uvijek odbijaju da priznaju zločine u Srebrenici kao genocid, uprkos presudama međunarodnih sudova", piše "NYT".
"Zahtjev je očigledno poslat u žurbi. Desetogodišnji rok za podnošenje zahtjeva ističe u nedjelju", zaključuje se u tekstu "New York Timesa".
Izvor: Nezavisne
Komentari (21)
Narode
Zasto je ovde narod toliko glup da je to smesno bas?
Srpskim politicarima
Međunarodni sud pravde u Hagu je 26. februara 2007. godine donio presudu da je Vojska Republike Srpske počinila genocid u Srebrenici u julu 1995.godine. Mnogi politicari iz RS u više navrata u zadnjih 10 godina su javno tvrdili da u Srebrenici nije počinjen genocid. Veliki procenat Srba je povjerovao u vaše tvrdnje. Pošto u nedjelju, 26. februara 2017.godine, ističe rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude iz 2007.godine, tj. mogućnost ulaganja žalbe na ovu presudu, vrlo je važno čuti Vaš odgovor na sljedeća pitanja: 1. Da li ste dokaze da u Srebrenici nije počinjen genocid sistematizovali i pripremili? 2. Da li ste Srbiji dostavili te dokaze i zamolili Srbiju da pokrene reviziju presude iz 2007.godine, kako bi bili prezentovani Vaši dokazi da se u Srebrenici nije desio genocid?
Crna lista a još CRNJI MRAK
Ako se svjetlo UGASI u BiH ,,, MILORADA DODIKA bi mogo PROGUTATI taj njegov MRAK.
Karadoz
Pratio sem odredjeni broj vaznijih medija u svijetu, niko ni rijeci o ovome.
Ispravka Novinarima
New York times ,, Nije napisao MASAKAR ,, nego GENOCID.
mister x
Problem bosanski je nastao u Dejtonu.Ovaj dogajaj i svi prethodni pa i oni koji dolaze su posledica nakaranog sklopljenog ugovore gde je nagradjena agresija.To je bolna istina,Hrvatska protjera sve srbe i nikom nista,Srbija i JNA umjesto na hrvate udarise po nenaoruzanoj Bosni i razvalise je ?.zapad gleda i suti i na kraju pola Bosne ni moje ni tvoje. I sta onda ocekujete.MIR hehe.
Nepotpun tekst
Za razliku od ovog najnovijeg "stručnjaka" Refika Hodžića, bivšeg čitača saooštenja iz Haga, koji tvrdi da je revizija ograničena, David Šefer za Njujork Tajms tvrdi upravo suprotno. (“We are focusing on proving genocide for the attacks on six Bosnian municipalities in 1992.”) Pravni tim BiH je fokusiran na dokazivanje genocida u napadu na šest Bisanskih opština, izjavio je David Šefer. Nema šanse da mu CIA nije nabavila sve potrebne dokaze iz Srbije i suda u Hagu. Ovo je neka velika igranka u kojoj je Bakir obični vodonoša...
Niko i Neko
Lobira kesić ne staje. Treba mu povećat primanja.
Bn
A kakve su bile price prije revizije.
Erturgul
Imali duga tema osim ove da narod živi u neizvjesnosti.
nista protiv
Zasto je "secesija" losa? Pa bolje postovanje nego netrpeljivost!
ibro
Mora srbija da plati najmanje 3 milijarde I oslabiti rs a osnaziti bh institucije i bice svima dobro.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.