Tuzla i Bijeljina bez auto-puta
Bosna i Hercegovina uskoro treba uči u pregovore sa Srbijom oko gradnje autoceste Sarajevo – Beograd. Inicijativa da ta trasa mora ići preko Tuzle – budući da je ovo najmnogoljudniji kanton, ali i povezuje Sarajevo sa četiri granična područja – nije dobila potrebnu većinu u Parlamentu Federacije BiH. Cesta će tako ići kroz Višegrad, odnosno Romaniju koja broji tek nekoliko tisuća stanovnika za razliku od regije Sjeveroistočna Bosna i Posavina koje broje milijun stanovnika, a koje su u prošloj godini izvezle oko 100 milijuna eura vrsta robe u Srbiju.
Bosna i Hercegovina
Tuzlanski kanton kao okosnica privrednog razvoja, ali i poveznica sa četiri granična grada – Bijeljinom, Orašjem, Distriktom Brčko i Zvornikom – ponovo će ostati slijepo crijevo u Bosni i Hercegovini u smislu nepovezanosti niti sa Sarajevom niti s Beogradom.
Poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona Dževad Hadžić smatra da je Tuzli učinjena ogromna politička nepravda.
"Vidimo da u ovom dijelu kampanje koji je na snazi u Srbiji šalju se političke poruke da se poveže Sandžak sa Sarajevom, odnosno Južna Hercegovina s Beogradom. Za nas iz Tuzlanskog kantona to je neprihvatljivo. Smatramo da Tuzlanski kanton kao okosnica privrede mora imati autoput preko Tuzlanskog kantona", naglašava Hadžić.

Trasa autoputa Sarajevo Beograd prolaziće, onako kako se zagovara, preko Višegrada. To će značiti da bi dio kroz Bosnu i Hercegovinu, gotovo cijelom dužinom, prolazio kroz Republiku Srpsku, odnosno najvećim dijelom kroz Srbiju.
"Ovdje se ne radi samo u Tuzli. Ovdje se radi i o Bijeljini, odnosno cijeloj Sjeveroistočnoj Bosni. Mislim da je ovo, na jedan način, kažnjavanje Bijeljine i mjesta koja nisu naklonjena njemu. Smatram da je kažnjena i Posavina jer ni HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) nije glasao da autoput ide preko Tuzlanskog kantona", navodi poslanik u Parlamentu Federacije BiH Mahir Mešalić.
Da je trasa autoputa išla kroz Tuzlu velike koristi bi imala i privreda. Samo u prošloj godini Tuzlanski kanton izvezao je u Srbiju robe 76 miliona evra, najviše iz Bosne i Hercegovine. Brčko koje je naslonjeno na Tuzlu oko tri miliona evra, a Bijeljina koja bi također bila granično područje između BiH i Srbije ekonomski sve je jača i to s 10 milijuna evra izvoza u Srbiju.
"Radi se o gradnji Y kraka koji bi povezivao Sarajevo, Tuzlu, Bijeljinu i Brčko. Ta studija je već ranije urađena i pokazala je sve ekonomske opravdanosti izgradnje autoputa preko Tuzle. Uostalom, i federalni premijer Fadil Novalić rekao je na posljednjem susretu sa privrednicima da je stav federalne Vlade da put Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlanski kanton. Ekonomski pokazatelji pokazuju kuda treba ići put Sarajevo – Beograd", smatra predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović.
Visoka cijena nacionalne neopredjeljenosti
Ne treba zanemariti ni činjenicu da je tuzlanski aerodrom – i prema broju putnika i povezanosti kako s Hrvatskom tako i sa Srbijom – vodeći u BiH. Putnici iz Sarajeva i Beograda koji žive u zapadnoj Evropi gotovo svakodnevno stižu u Tuzlu kako bi lakše putovali u zemlje koje su im danas matične.
"Posmatrajući strukturu putnika uvidjeli smo da je oko 70 posto putnika iz BiH, a 40 posto putnika iz Srbije i Hrvatske. Mislim da će ovim, što autoput ne prolazi kroz Tuzlu, velik broj putnika biti oštećen. Da autoput ide kroz Tuzlu infrastruktura bi bila daleko bolje riješena, ali i Sarajevo puno bolje konektovano na Beograd i Zagreb", kaže za RSE direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifat Karasalihović.
Zašto je Tuzla zanemarana, pitanje je na koje svi traže odgovor.
Mirsad Gluhić, ministar saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona, smatra da je to politička odluka u kojoj Tuzla – ovakva kakva je, multikulturalna i politički neopterećena – sada plaća najskuplju cijenu zbog svoje nacionalne neopredjeljenosti.
Gluhić na odluku Parlamenta Federacije BiH odgovara činjenicama o prednostima koje bi bile značajne za cijelu državu.
"Slobodno mogu reći da bi privreda 100 odsto bila stavljena u funkciju. Jer, znamo šta ima Orašje, znamo čime raspolaže Brčko distrikt, Bijeljina nas je oduvijek hranila, a da ne govorimo o zvorničkoj regiji", riječi su Gluhića.
Gradnja autoputa Sarajevo – Beograd tek ulazi u pregovore kao jedan veliki međunarodni projekt koji će ponovno povezati dvije zemlje.
Pitanje je kada će i može li takav projekt uopšte zaživjeti zbog brojnih političkih previranja u ove dvije zemlje. Tuzla je tu mogla odigrati ključnu ulogu kao grad neopterećen nacionalnim podjelama, već isključivo privrednim razvojem kako sa Srbijom, tako i s Hrvatskom.
Sagovornici RSE složni su da je baš to bolna točka Tuzle u nikad više nacionalno podijeljenoj zemlji, kakva je Bosna i Hercegovina.
(RSE)
Poslanik u Skupštini Tuzlanskog kantona Dževad Hadžić smatra da je Tuzli učinjena ogromna politička nepravda.
"Vidimo da u ovom dijelu kampanje koji je na snazi u Srbiji šalju se političke poruke da se poveže Sandžak sa Sarajevom, odnosno Južna Hercegovina s Beogradom. Za nas iz Tuzlanskog kantona to je neprihvatljivo. Smatramo da Tuzlanski kanton kao okosnica privrede mora imati autoput preko Tuzlanskog kantona", naglašava Hadžić.

Trasa autoputa Sarajevo Beograd prolaziće, onako kako se zagovara, preko Višegrada. To će značiti da bi dio kroz Bosnu i Hercegovinu, gotovo cijelom dužinom, prolazio kroz Republiku Srpsku, odnosno najvećim dijelom kroz Srbiju.
"Ovdje se ne radi samo u Tuzli. Ovdje se radi i o Bijeljini, odnosno cijeloj Sjeveroistočnoj Bosni. Mislim da je ovo, na jedan način, kažnjavanje Bijeljine i mjesta koja nisu naklonjena njemu. Smatram da je kažnjena i Posavina jer ni HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) nije glasao da autoput ide preko Tuzlanskog kantona", navodi poslanik u Parlamentu Federacije BiH Mahir Mešalić.
Da je trasa autoputa išla kroz Tuzlu velike koristi bi imala i privreda. Samo u prošloj godini Tuzlanski kanton izvezao je u Srbiju robe 76 miliona evra, najviše iz Bosne i Hercegovine. Brčko koje je naslonjeno na Tuzlu oko tri miliona evra, a Bijeljina koja bi također bila granično područje između BiH i Srbije ekonomski sve je jača i to s 10 milijuna evra izvoza u Srbiju.
"Radi se o gradnji Y kraka koji bi povezivao Sarajevo, Tuzlu, Bijeljinu i Brčko. Ta studija je već ranije urađena i pokazala je sve ekonomske opravdanosti izgradnje autoputa preko Tuzle. Uostalom, i federalni premijer Fadil Novalić rekao je na posljednjem susretu sa privrednicima da je stav federalne Vlade da put Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlanski kanton. Ekonomski pokazatelji pokazuju kuda treba ići put Sarajevo – Beograd", smatra predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla Nedret Kikanović.
Visoka cijena nacionalne neopredjeljenosti
Ne treba zanemariti ni činjenicu da je tuzlanski aerodrom – i prema broju putnika i povezanosti kako s Hrvatskom tako i sa Srbijom – vodeći u BiH. Putnici iz Sarajeva i Beograda koji žive u zapadnoj Evropi gotovo svakodnevno stižu u Tuzlu kako bi lakše putovali u zemlje koje su im danas matične.
"Posmatrajući strukturu putnika uvidjeli smo da je oko 70 posto putnika iz BiH, a 40 posto putnika iz Srbije i Hrvatske. Mislim da će ovim, što autoput ne prolazi kroz Tuzlu, velik broj putnika biti oštećen. Da autoput ide kroz Tuzlu infrastruktura bi bila daleko bolje riješena, ali i Sarajevo puno bolje konektovano na Beograd i Zagreb", kaže za RSE direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifat Karasalihović.
Zašto je Tuzla zanemarana, pitanje je na koje svi traže odgovor.
Mirsad Gluhić, ministar saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona, smatra da je to politička odluka u kojoj Tuzla – ovakva kakva je, multikulturalna i politički neopterećena – sada plaća najskuplju cijenu zbog svoje nacionalne neopredjeljenosti.
Gluhić na odluku Parlamenta Federacije BiH odgovara činjenicama o prednostima koje bi bile značajne za cijelu državu.
"Slobodno mogu reći da bi privreda 100 odsto bila stavljena u funkciju. Jer, znamo šta ima Orašje, znamo čime raspolaže Brčko distrikt, Bijeljina nas je oduvijek hranila, a da ne govorimo o zvorničkoj regiji", riječi su Gluhića.
Gradnja autoputa Sarajevo – Beograd tek ulazi u pregovore kao jedan veliki međunarodni projekt koji će ponovno povezati dvije zemlje.
Pitanje je kada će i može li takav projekt uopšte zaživjeti zbog brojnih političkih previranja u ove dvije zemlje. Tuzla je tu mogla odigrati ključnu ulogu kao grad neopterećen nacionalnim podjelama, već isključivo privrednim razvojem kako sa Srbijom, tako i s Hrvatskom.
Sagovornici RSE složni su da je baš to bolna točka Tuzle u nikad više nacionalno podijeljenoj zemlji, kakva je Bosna i Hercegovina.
(RSE)
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
7
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
0
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
10
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
1
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
84
Uhapšen Tuzlak, pronađena tri kg droge i pištolj
2
Komentari (24)
Zizi
Napravit ce autoput isto kao sto je Karadzic napravio prugu Bijeljina Milosevac samo prazne price.
Zizi
Napravit ce autoput isto kao sto je Karadzic napravio prugu Bijeljina Milosevac samo prazne price.
Brle
Po toj logici bi trebalo zatvoriti puteve prema istocnoj RS, ne trebaju, a pojacati razvoj zapadnog dijela RS jer oni bi imali jos bolju komunikaciju. Gluposti pisu i jedni i drugi, ali hajde da se nesto pise.
Ex yu nostalgija
Srbiji obe varijante puta odgovaraju, ali logicnije je da put ide preko Visegrada, zivnuo bi taj kraj, kao i Jahorina, Zlatibor, to je najbliza veza sa Sandzakom i Turskom (ovo iz ugla Sarajeva) a i Vc bi poveceo protok kamiona iz zapadne evrope ka Solunu i Istambulu ne bi kruzili preko beograda sto znaci milionske prihode od putarine
slobap
70 % putnika je iz bih, a 40 % iz srbije i hrvatske??!!! znaci imamo novu teoriju - 110 %... ovo ima samo kod nas...
Brzi put
Bijeljina treba samostalno graditi brzi put ka Rači i povezati se na srbijanski auto-put
MladaBosna
Autoput treba da prolazi kroz RS a kroz federaciju samo ako mora za par kilometara
Logika...
Ma naravno Visegrad i I. Sarajevo. Neka malo svane i ovcarima. Vazda po brdima sa stokom. Ovako ce i ovce i janjad brze da pasu..
virus
Bas im zavidim, nema buke, smrada, zagadjenja, unistavanja prirode itd.....
dzo
Ovim tekstom koji ste izložil tačno ste rekli šta želite.Više vam je stalo da se povežete u pravcu Hrvatskei i dalje ka zapadu.Vi biste zanemarili istočni dio RS i BiHa.Predlažem da obavezno se prihvati trasa Višegrad-Sokolac-Sarajevo, aposle gradimo Sarajevo-Tuzla-Brčko-Čelić. I od Čelića krak prema Bijeljini a drugi krak prema Bčkom-Orašju.
tuzlak
Medjedi se bore za auto put
SiM
Zaista je velika šteta za bijeljinsku i tuzlansku regiju, pa i Brčko Distrikt, ako trasa tog auto-puta ne bude išla na ovu stranu. Nije jasno zašto Bijeljina ćuti? Mnogo je bolje da se poveže šabački region, preko Bijeljine, Ugljevika, Tuzle i Gračanice sa dobojskom i zeničkom regijom. Na neki način bi se unaprijedile veze jakog regiona i sa Sarajevom i Banja Lukom. U svakom slučaju je potrebno izvršiti pritisak da se preispita federalni stav po ovom pitanju.
P
REALNO - TO JE NEREALNO!BIH-APSURD DRŽAVA!MAFIJA U SVEMU!
Dragan
Daj da naprave auto put: " Sava - more ",da se za 4 sata moze stici do Jadrana !
DEGOTHIA
U PRAVU STE!!! ALI VUČIĆ SE PITA, A NJEMU TREBA "POLITIČKA TRASA" I TU NEMA EKONOMIJE - A VI SE UDRUŽITE PA PRAVITE I VI, PA DA DO KRAJA "BETONIRAMO" BIH . ŠTO TADA NEĆE BITI STANOVNIKA - NEMA VEZE, IMAĆEMO BOGATE GRAĐEVINSKE TAJKUNE I NEPOTREBNE AUTOCESTE. PA POGLEDAJTE AUSTRIJU, FRANCUSKU, ITALIJU I NJEMČKU I NJIHOVE TRASE... A MILE PLANIRA DA I GRAHOVO DOBIJE AUTOPUT. HA HA HA.
dostabavise
Koje gluposti,Tuzla je svakako na putu i kako god privreda ce joj ici dalje dok je istocna bosna totalno nerazvijena i sta sad treba da taj narod tamo izumre da ne dobije priliku za razvoj.pa istocna bosna ima mnogo toga za ponuditi samo sto nema priliku ni uslove.
Logika
Zna se već godinama trasa "zelene transverzale".
Zool
Ne sekirajte se jer neće ga biti ni tamo ni vamo.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.