Čuvari Bardače slikari i ekolozi

Bez velike pompe i ceremonije svečanog otvaranja, u ovom prirodnom ambijentu bogatom florom i faunom , danas su se ponovo okupili slikari koji će na platno prenijeti trenutno stanje u rezervatu na temu „Čuvari Bardače“ i tako još jednom dati svoj doprinos zaštiti ovog prirodnog ambijenta.

Trinaest slikara iz Republike Srpske , Srbije i Federacije BiH, koji su smješteni u objektima Prirodno-matematičkog fakulteta na Bardači, do 2. Jula stvaraće likovna djela po slobodnom izboru. Njima će se pridružiti i predstavnici Centra za zaštitu životne sredine iz Banjaluke, koji će, nakon otvaranja izložbe novonastalih radova, za „okruglim stolom“ govoriti na istu temu, uz prezentaciju dokumentarnog filma „Retrospektiva uništavanja Bardače“. Jedna od najstarijih kolonija u BiH, koja je nastala 1984. godine, pod nazivom „Medjunarodna likovno-ekološka kolonija „bila jedinstvena po svom sadržaju.

Pored likovnog stvaralaštva, imala je i ekološki, edukativni i humanitarni karakter. Kroz ovu koloniju do sada je prošlo oko 400 akademskih slikara i studenata likovne umjetnosti sa prostora biše Jugoslavije i inostranstva, koji su iza sebe ostavili blizu hiljadu djela, od kojih je u fundusu opštine Srbac ostalo oko 600 najvrijednijih slika.



Ostale slike dijeljene su i „šakom i kapom“ raznim funkcionerima, institucijama, ustanovama na revers, ali i sponzorima i donatorima kako bi se na taj način obezbjedila sredstva za organizaciju kolonije. Iako se radi o umjetninama velike vrijednosti , smještene su u neuslovnom depou Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac, jer ova kulturna ustanova nije uspjela obezbjediti prostor za Galeriju zbog nerazumjevanja lokalne vlasti, ali i institucija na republičkom i državnom nivou.

To i ne čudi, jer bardačka Kolonija, iako najstarija i najznačajnija na prostorima Republike Srpske, nije ušla ni u kalendar kulturnih dešavanja resornog ministarstva , pa je njeno bitisanje oslonjeno , uglavnom, na ovdašnje kulturne entuzjaste, donatore, sponzore i skromnu pomoć lokalne zajednice.

Slikari i ekolozi imaće i ovoga puta šta da kažu. Većina jezera Ribnjaka ostala je bez vode, a umjesto ribe i rijetkih ptica močvarica (bilo ih je nekada 182 vrste), nakon privatizacije služe za proizvodnju kukuruza i drugih poljoprivredne kulture uz upotrebu velikih količina hemijskih sredstava.

Nestali su stogodišnji hrastovi i staništa ptica. Zahtijevi da se Bardača vrati u predjašnje stanje, ostali su mrtvo slovo na papiru, jer ona kao prirodni rezervat nije našla mjesto ni u katastru zaštičenih područja od republičkog značaja.



U nemaran odnos prema ovom dragulju prirode, uvjerili su se umjetnici i ekolozi, koji i dalje nastoje da odgovornima „otvore oči“ uz zahtjev da se uključe u sprečavanje daljeg uništavanja Bardače i njenu revitalizaciju.

U narednih osam dana, prema riječima direktorke JU Centar za kulturu i sport u Srpcu, Sandre Miholjčić, radiće alikari: Vojislav Tanasijević, Djordje Sekulić, Bojan Ban i Zoran Krulj (svi iz Beograda), zatim Ružica Panić, koja je zamjenila Marijanu Karalić, te banjalučani Zdravko Krulj, Miloš Vujić, Ranka Peulić i Zorica Lujić, Emina Haidžić iz Bihaća i Bojana Stojaković iz Doboja.

Očekuje se da će se slikarima na Bardači narednih dana priključiti Boris Eremić i novosadski umjetnik i jedan od utemiljivača ove kolonije Rajko Petković, koji je rodom iz Srpca.

U okviru Kolonije organizovaće se i Škola slikanja za talentovane učenike osnovnih i srednjih škola iz Srpca i susjednih opština, sa kojima će raditi jedan od akademskih slikara.

Predvidjeno je da učesnici kolonije budu gosti manastira Osovica, gdje će umjetnici slikati i jedan rad pokloniti bratstvu manastira. Slikari će posjetiti i Fabriku biodizela „Sistem ekologika“ u Sitnešima, u kojoj se proizvodi alternativno eko pogonsko gorivo.

(BN televizija/ S.K.)