Đokić koncesijom ucijenio 'Mital'

“Mittal” bi pristao i na traženih pet odsto koncesione naknade, iako je ona veća od propisanih 3,6 odsto, ali u trenutnoj situaciji kada se ne zna šta će biti sa državnim akcijama u RŽR “Ljubija”, o novim ulaganjima uopšte ne razmišlja, otkrio je izvor ''Capitala''.



“Status quo ne odgovara ni “Mittalu”, a pogotovo ne Republici Srpskoj. Ako se ne bude investiralo u rudnike Omarska i Tomašica, gdje je slabija ruda, onda nema produžetka vijeka eksploatacije rudnika”, zaključuje izvor.

Tako će do razrješenja ove situacije “Mittal” eksploatisati prijedorske jame bez dozvole za rad i bez novog koncesionog ugovora.

No to ne sprečava Vladu da, kao i do sada, naplaćuje koncesionu naknadu za koncesiju koja nikada nije odobrena.

Direktor “Arcelor Mittala” Mladen Jelača potvrdio je za ''Capital'' da je ovoj kompaniji “prije izvjesnog vremena ponuđen novi koncesioni ugovor, na koji su dali primjedbe na tehnička, finansijska i garantna pitanja”.

“Tražili smo da svi elementi ugovora budu u skladu sa zakonom. Još nismo dobili nikakav prijedlog, ali vjerujem da će biti u skladu sa zakonom. Koncesiona naknada sada iznosi 3,6 odsto i tako smo dosad plaćali. Vjerujem da ćemo uskoro dobiti dokument jer sada mora da bude ispoštovana procedura preko Komisije za koncesije”, kaže Jelača.

Na pitanje da li je bilo kontrauslovljavanja istakao je da je prije godinu ili dvije bilo otvoreno mnogo tačaka, ali da danas, u uslovima kada rade samo u “Omarskoj”, ovo pitanje “nažalost, ne mogu da vezuju za pitanje privatizacije”.

“Parcijalno ćemo rješavati jednu po jednu stavku, ali ćemo prihvatati samo ono što je u skladu sa zakonom”, naglasio je.

Predsjednik Komisije za koncesije RS Radenko Đurica nije odgovarao na telefonske pozive.

Ipak,  izvor tvrdi da će “Arcelor Mittal” ponovo pokrenuti pitanje privatizacije državnog kapitala u “Ljubiji”, kako bi se ova situacija konačno razriješila.

Radnici u strahu od otkaza

Ukoliko stanje u prijedorskim rudnicima ostane nepromijenjeno, i rudari bi mogli da ostanu na ulici.

“Željezara Zenica bilježi veliki gubitak jer je riječ o zastarjeloj tehnologiji. Potrebna joj je rekonstrukcija energane, visoke peći i čeličana, a za taj posao i 60 miliona evra. Da bi se to otplatilo, potrebno je 15 godina. Međutim, rudnik “Omarska” se može eksploatisati najviše osam godina.

“Mittal” može da smanji proizvodnju pa da taj vijek rudnika produži, a manjak rude da kompenzira iz uvoza. Druga opcija je da potpuno ugasi metalurgiju i da se ide samo staro gvožđe i onda bi “Ljubija” ostala bez radnika. I u jednom i u drugom slučaju nije dobro”, ističe sagovornik.



Ovo ne iznenađuje prvog sindikalca “Mittala” Milanka Stojnića, koji ističe da je, ako se “pitanje “Ljubije” ne riješi”, izvjesno da će proizvodnja rude biti smanjena već početkom sledeće godine.

“Što se tiče radnika, najbolje bi bilo da se pitanje privatizacije završi odmah, jer će u suprotnom od nove godine 300 radnika biti višak. Proizvodnja će biti smanjena na milion tona rude, a ostatak će se dokupljivati. Ako se uzme u obzir da ide 2.000 tona po rudaru, onda je jasno da je sadašnja brojka od 800 zaposlenih neodrživa. To je prosta računica. Država nema razumijevanja prema nama, zašto bi ga onda imao “Mittal”“, naveo je Stojnić.

S druge strane, direktor Jelača kategorično tvrdi da niko do rudara neće ostati bez posla, a o planovima za 2018. godinu odbija govoriti.

„Nije istina da će doći do otpuštanja. O planovima za 2018. godinu govorićemo u oktobru. Volio bih da ovo pitanje ne otvarate“, kazao je Jelača.

Upravni odbor Arcelor Mittala juče je podržao aktivnosti koje ministarstvo čini kako bi bilo okončano potpisivanje koncesionog ugovora i dobijanja stalne dozvole za rad.Takođe, razmotrio je informaciju oko privatizacije RŽR “Ljubija” i istakao da podržava aktiviranje ovog rudnika i produžavanje vijeka eksploatacije rude.

“Donesena je i odluka o isplati dobiti osnivačima za period od 2014. do 2016. godine u iznosu od 6,25 miliona KM, u omjeru 51 odsto za “ArcelorMittal” i 49 odsto RŽR “Ljubija”, što će sa isplaćenim za period od 2008. do 2013. godine u kontinuitetu biti ukupno 20,5 miliona KM”, saopštio je “Arcelor Mittal”.

Izvor: Capital.ba