Željezničare šalju u penziju

Iako je ovo ustupak preduzeću da se riješi višak radnika, ali i radnicima koji bi inače postali tehnološki visak,  mnogi, iako ispunjavaju uslove, ne žele da prekinu radni odnos.

Prijedlog zakona će se već u sljedeći utorak naći u Narodnoj skupštini RS. Ovo je, kako je navedeno iz Vlade RS, urađeno u sklopu procesa restrukturiranja preduzeća, to jest da bi se omogućilo da se postupak uspješno okonča neophodno je da se riješi pitanje viška radnika.

"Veći broj radnika ŽRS ima godine staža predviđene propisima, ali nemaju potrebne godine života te ukoliko ostanu nezbrinuti nakon restrukturiranja mala je mogućnost da nađu novo zaposlenje", rečeno je iz Vlade RS.

Preduzeće bi, nakon stupanja na snagu zakona, moglo da riješi pitanje penzionisanja oko 260 radnika, a svi oni bi imali punu penziju, to jest iznos i prava kao i ostali penzioneri.

Ukupni višak je oko 1.000 zaposlenih. Svjetska banka je aktivno uključena u postupak, a Ministarstvo saobraćaja i veza i ŽRS vode pregovore s bankom za dobijanje kredita kojim bi se restrukturiranje uspješno sprovelo.

Neđo Trninić, resorni ministar, rekao je da predloženim zakonom propisuje izuzetak za prestanak radnog odnosa u slučaju kada se u ŽRS pristupi reorganizaciji.

"Na ovaj način bi se omogućilo brže rješavanje pitanja viška radnika u željezničkom saobraćaju i ublažile bi se posljedice proglašavanja tehnološkog viška radnika", kaže Trninić.

Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite, kazao je za "Nezavisne" da nije u pitanju leks specialis, kako je ranije bilo priče.

"Nije leks specialis, to je zakon o ŽRS, gdje sve odredbe zakona o radu ostaju neizmijenjene, samo se u jednom članu dodalo da ljudi koji imaju 40 godina radnog staža idu u penziju", kaže Savanović.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, nije oduševljena izmjenama i kaže da je ovo dodatni haos u sferi radnih odnosa i diskriminatorski potez.

"Zastrašuje da čuvar zakona o radu koristi sporadično temeljni zakon koji reguliše zasnivanje i prestanak radnog odnosa. Da li to znači da ćemo za svako preduzeće javno i privatno prema potrebama i procjenama stručnjaka donositi i kupusati određena zakonska rješenja da bismo ispostavili račun nekome ko nije krčmio i stvarao gubitke, a to su radnici",  kaže Mišićeva.

Njoj je zastrašujuće da u RS postoje radnici koji moraju ići u penziju.

"Jesu to samo radnici ŽRS ili svi? Ko ima pravo da pravi više vrsta radnika, neko će moći da radi do 65 godina, a neko će po sili zakona morati da ide u penziju dok će drugi moći da biraju hoće li ili neće", govori ona.

Zakonom o radu građani RS osim izuzetaka pravo na starosnu penziju imaju kada navrše 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Osiguranik koji nema navršenih 65 godina života ima pravo na starosnu penziju kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža. Kod žena granica je 58 godina života i 35 godina staža.

(Nezavisne)