RS donosi zakon o žrtvama rata

"To su ljudi koji su pretrpjeli određena maltretiranja u logorima ili izvan njih, a nisu bili obuhvaćeni Zakonom o civilnim žrtvama rata. Zato se na osnovu međunarodnih standarda nametnula potreba da se te osobe obuhvate zakonskom regulativom da bi imale status žrtava ratne torture", rekao je Savanović.

On je na konferenciji za novinare u Banjaluci, nakon sjednice Vlade Srpske, istakao da je riječ o nacrtu zakona koji će najvjerovatnije ići u javnu raspravu.

"Po prijemu svih sugestija, odnosno proširenja i redukcija tih prava, mi ćemo pred Vladu i Narodnu skupštinu izaći sa kvalitetnim prijedlogom zakona. Nadam se da će ovaj akt u narednoj godini biti operativan u smislu primjene", kaže Savanović.

On je naveo da su procijenjena sredstva za primjenu ovog zakona oko milion KM i obezbijeđena su u budžetu.

Savanović je rekao da oni koji su obuhvaćeni određenim pravima u Srpskoj, Federaciji BiH, BiH, Brčko distriktu ili u zemljama okruženja ne mogu podnositi zahtjeve za priznavanje statusa i prava po ovom zakonu.

Rada Kela, načelnik Odjeljenja za normativno-pravne poslove u resoru za boračko-invalidsku zaštitu, koja je učestvovala u izradi ovog zakona, izjavila je da ovaj akt definiše šta je žrtva ratne torture kao posebna kategorija civilnih žrtava rata.

"Najznačajnije pravo koje propisuje ovaj zakon je mjesečno novčano primanje koje mogu da ostvare najteže kategorije žrtava ratne torture, a to su žrtve seksualnog nasilja", navela je Kela.

Ona je rekla da se pomenute žrtve seksualnog nasilja razvrstavaju u tri grupacije, od čega zavisi iznos mjesečnih novčanih primanja.

Kela je navela da bi žrtve ovog nasilja pretrpljenog za vrijeme zarobljeništva trebalo da primaju otprilike 170 KM, a ostale žrtve seksualnog nasilja 127 KM.

"Najteža kategorija, odnosno slučajevi prisilne trudnoće nastale kao posljedice seksualnog nasilja, prisilno izazvanog pobačaja, rođenja djeteta zbog prisilne trudnoće nastale kao posljedice seksualnog nasilja i seksualno nasilje počinjeno prema maloljetnom licu podrazumijeva primanje od 298 KM", rekla je Kela.

Ona je dodala da je pri izradi ovog zakona pretpostavljeno da ima 600 podnosilaca zahtjeva za ostvarivanje ovih prava.

Kela je rekla da zakon pominje i logoraše koji prema ovom zakonu mogu da ostvare status i određena prava, ali ne i pravo na mjesečno novčana primanja.

Ona je napomenula da na osnovu ovog zakona mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje, oslobađanje troškova participacije, banjsku rehabilitaciju, podsticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, posebnu psihološku podršku, socijalnu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć i oslobađanje od plaćanja administrativnih i sudskih taksa.

Kela je rekla da ovaj zakon ne sadrži diskriminatorske odredbe ni po kom osnovu, a uslov za podnošenje zahtjeva i priznavanje statusa i prava po ovom zakonu je da prije toga imaju prebivalište od tri godine na teritoriji Republike Srpske.

"Rok za podnošenje zahtjeva u ovom zakonu je, takođe, tri godine. Žrtva ratne torture je lice koje je u vrijeme i u vezi sa oružanim sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 17. avgusta 1990. do 19. juna 1996. godine bilo izloženo nekom od oblika torture", istakla je Kela.

Ona je dodala da se zahtjev podnosi prvostepenom organu nadležnom za boračko- invalidsku zaštitu i zaštitu civilnih žrtava rata prema mjestu prebivališta.

"Kada je riječ o dokaznom postupku, glavno je uvjerenje koje izdaje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ali se činjenica da je neko preživio torturu može utvrđivati na osnovu dokaza kojima raspolažu drugi republički organi, institucije i službe", objasnila je Kela.

(Srna)