Sjećanje na Aleksu Šantića
Na današnji dan 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih srpskih pjesnika.
Bosna i Hercegovina
Rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad.
Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista "Zora", te predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru.
Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. vijeka, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.
No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima.
Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao "Ne vjeruj", "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje" i druge.
Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovijetki, te pjesme za djecu.
Početkom devedesetih godina prošlog vijeka snimljena je romantizovana biografija o životu Šantića, pod nazivom "Moj brat Aleksa". Glavnog lika glumio je Branislav Lečić.
U povodu smrti pjesnika Šantića, Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo "Prosvjeta" Mostar u četvrtak naveče otvorilo je Peti međunarodni Šantićev festival djece pjesnika, koji je okupio mlade pjesnike iz BiH i regije.
Za danas, na sam dan pjesnikove smrti, najavljeno je polaganje cvijeća na grobu Alekse Šantića, posjeta Šantićevoj rodnoj kući, te otvaranje izložbe Alekse Šantića u zbirci Muzeja Hercegovine.
(Agencije)
Bio je jedan je od osnivača kulturnog lista "Zora", te predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru.
Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. vijeka, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.
No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima.
Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao "Ne vjeruj", "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje" i druge.
Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovijetki, te pjesme za djecu.
Početkom devedesetih godina prošlog vijeka snimljena je romantizovana biografija o životu Šantića, pod nazivom "Moj brat Aleksa". Glavnog lika glumio je Branislav Lečić.
U povodu smrti pjesnika Šantića, Srpsko prosvjetno i kulturnog društvo "Prosvjeta" Mostar u četvrtak naveče otvorilo je Peti međunarodni Šantićev festival djece pjesnika, koji je okupio mlade pjesnike iz BiH i regije.
Za danas, na sam dan pjesnikove smrti, najavljeno je polaganje cvijeća na grobu Alekse Šantića, posjeta Šantićevoj rodnoj kući, te otvaranje izložbe Alekse Šantića u zbirci Muzeja Hercegovine.
(Agencije)
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
7
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
0
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
10
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
1
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
84
Uhapšen Tuzlak, pronađena tri kg droge i pištolj
2
Komentari (3)
Karadoz
Iako se misli drufacije istina je da: Druga pjesnička tema koja je obilježila Šantićevo stvaralaštvo imala je rodoljubni karakter. Pjesma "Ostajte ovdje", koja je objavljena 1896. na prvoj stranici prvog broja Zore, bila je upućena onim bosanskim muslimanima koji su nakon aneksije Bosne od strane Austo-Ugarske 1878. napuštali zemlju masovno odlazeći u Tursku.
bosnjo
Ostajte ovdje sunce tuđeg neba nece vas grijati ko sto ovdje grije. Gorki su tuđi zalogaji hljeba gdje brata nema i gdje tuđin bdije.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.