Lijekovi preskupi za Fond zdravstva

Dok broj onkoloških pacijenata u RS iz dana u dan raste, a na tržištu postoje i daleko naprednije generacije lijekova namijenjenih onkološkim pacijentima, u FZO navode da je ovo što oni nabavljaju – jeftinije. U ostatku ponuda koje su pristigle cijene su daleko premašile finansijske mogućnosti Fonda. Od ukupno 94 lota poništeno je njih 30.

Ipak, tvrde da su bolnice u RS “snabdjevene većinom citostatika koji se nalaze na listi Fonda”.

“Fond je bio primoran da zbog toga što nije bilo zainteresovanih dobavljača poništi više lotova. Osim toga, u pojedinim slučajevima ponuđene cijene za pojedine citostatike bile su znatno više nego ranijih godina, jer su dobavljači iskoristili mogućnost Pravilnika o načinu kontrole cijena, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koji dozvoljava da usklade svoje cijene sa maksimalno dozvoljenim cijenama za cistostatike, koje su u nekim slučajevima sada znatno veće, nego prije usvajanja ovog dokumenta”, ističu u Fondu.

Kao primjer navode da je za jedan lijek koji je Fond ranije plaćao sedam KM, sada stigla ponuda po cijeni od oko 80 KM.

Bolničke zalihe opet na izdisaju
Kako nema vremena za gubljenje, a ni bolničke zalihe nisu zavidne, Fond je požurio da obnovi ovaj tender nadajući se da će “do kraja marta stanje biti normalizovano kada je u pitanju snabdjevenost zdravstvenih ustanova citostaticima”.

Ukoliko se, pak, desi da nekog citostatika nema, pacijenti će morati sami da se snađu, ali ostaje obećanje da će im stotine KM Fond refundirati u narednom periodu.

“Fond je zahtjeve za refundaciju kupljenih citostatika stavio je u vrh liste prioriteta, kako bi se osiguranicima u najkraćem roku refundirali troškovi za kupljeni lijek. Takođe, obično kada nedostaje određeni citostatik postoje zamjenske terapije koje su pacijentima dostupne u bolnicama, tako da zdravlje pacijenata nije ugroženo i kada se dese sporadične nestašice pojedinog lijeka”, tvrde u FZO.

Neka je neregistrovano, ali je jeftino
Jeftini lijekovi nisu novina u zdravstvu RS, a da se traže “povoljnije ponude” za “preskupe bolesti” dokazala je i nedavna afera “indijski lijek”. Tada je neregistrovani medikament generičkog imena piperacilin/tazobaktam, indijskog proizvođača „Chandra Bhagat Pharma“, lako mogao da završi na osnovnoj bolničkoj listi lijekova u RS jer je Fond odabrao da sklopi posao sa sarajevskom firmom „Evropa Lijek Pharm“. Za 12.250 ampula bez adekvatnog certifikata Fond je namjeravao da plati oko 77.000 KM.

Na odluku Fonda zdravstvenog osiguranja od 21. septembra prošle godine i izboru sarajevske firme za nabavku indijskog lijeka žalila se banjalučka firma „CO.MEDPROM“. Smatra da je prihvaćena ponuda o nabavci lijeka nezakonita, s obzirom na to da na tržištu BiH već postoje registrovani slični lijekovi.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je 28. decembra prošle godine u potpunosti poništila spornu javnu nabavku, pa ovaj penicilinski antibiotik nije završio u bolnicama.

Poništenjem tendera jasno je stavila do znanja da je Fond zdravstvenog osiguranja RS prekršio Zakon.

„Za prometovanje lijekova postoje bitni preduslovi: da veleprometnik trguje samo onim lijekovima koji imaju dozvolu Agencije, kao i onih lijekova za koje nema dozvole, ali ima odobrenje nadležnog tijela; da gotov lijek koji nema dozvolu može da se uvozi samo ako je riječ o hitnoj, medicinski opravdanoj potrebi. FZO RS nije naveo nijedan prihvatljiv i adekvatan razlog nabavke. Postupak se poništava u cjelosti“, zaključila je Kancelarija.

Da skandal bude veći, uz ovaj lijek stigao je certifikat Ministarstva zdravlja i porodične zaštite Indije koji se odnosi na cefalosporine, dok je lijek piperacilin/tazobaktam, koji je tražen u lotu 31 Fonda, penicilinski antibiotik.

Iako je Kancelarija bila jasna, direktor FZO RS Dejan Kusturić u nedavnom intervjuu za CAPITAL kazao je da zapravo nije problem u nabavci jeftinog indijskog lijeka te da to nije prva ovakva nabavka. Problem je, naveo je, “u zakonima koji ostavljaju ogroman prostor da se neko žali”.

“Ako postoji način da dobijemo lijek i koji nije registrovan, onda ćemo to uraditi.  Sigurno je da čim se lijek nalazi na tržištu da mora da bude provjeren i siguran za pacijenta, jer u suprotnom se ne bi ni mogao naći na tržištu. Međutim, veći su problem žalbe koje su često neosnovane koje dovode do deficita lijekova i medicinskih sredstava”, zaključio je Kusturić.

(Capital)