BiH na meti udara velikih sila?!

Bivši vrhovni komandant NATO-a Wesley Clark u kolimni za Washington Post je upozorio na miješanja stranih sila pogotovo Rusije , Turske i Kine u Bosnu i Hercegovinu, ali i region. Clark, ali i drugi zvaničnici smatraju da se ovakvom uplitanju mora suprostaviti u prvom redu Evropa.

"Ko sve igra ulogu u Bosni ili u regionu bivše Jugoslavije? Istina je da imamo veliki broj igrača ovdje. Već sam pomenuo Kineze, oni su dinamični.

Rusi, imaju svoje ekonomske interese, mislim da više podržavaju određena rješenja. Ali, s druge strane, vjerujem da je to bitno, trebate Evropu. Jer, Bosna je evropska država", ističe Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Istraživač praškog Instituta za međunarodne odnose Mark Galeotti je nedavno poručio da Rusija na Balkanu traži "politički rat". Po Galeottiju, taj politički rat je uglavnom usmjeren na posljednje nestabilno područje Zapadne Evrope. Zato se u pojedinim krugovima Clarkov članak smatra veoma važnim.

"Njegov članak smatram upozorenjem, koje neće imati samo uticaja nego i odjeka na centre moći koji odlučuju da se približavanje Bosne i Hercegovine i u članstvo NATO saveza i u Evropsku uniju ubrza i završi. Vidite ova Strategija Evropske unije uopšte nije tretirala Bosnu i Hercegovinu njenim imenom i prezimenom.

Nego je otišla na Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Vidite, bez čvrstog mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini Balkan je samo obično perje koje se može rasuti", smatra Mirko Pejanović, akademik.

Slično razmišljaju i drugi predstavnici akademske zajednice koji poručuju da Bosna i Hercegovina nikada nije bila uzrok ratova i sukoba.

"Moramo biti senzibilni na sva pitanja koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Pogotovo u uslovima kada se propagandna aktivnost vodi u skoro na identičan način kao i ranije. Tim prije što Bosna i Hercegovina i njen narod nikad nisu bili agens otpočinjanja bilo kakvih sukoba, nemira, a pogotovo ne rata", podsjeća Adil Kulenović, Krug 99.

Pozitivne vijesti ipak stižu iz Brisela. Jedna od dvije najznačanije institucije kad su u pitanju integracije, NATO pak, preko generalnog sekretara Stoltenberga ostavlja otvorena vrata nama, ali i susjedima.

"Nastavljamo raditi s Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Gruzijom. Podrškom tim zemljama koje žele postati članice NATO-a doprinosimo u ostvarenju njihovih euro-atlantskih ciljeva. Međutim, još uvijek je rano govoriti o konkretnim odlukama", kaže Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Koliko trebamo biti optimisti ili pesimiti povodom naše evropske budućnosti saznaćemo početkom sedmice kada Evropska unija prezentira paket o proširenju. Godišnji izvještaj bi trebao po prvi put prikazati stanje regiona kroz prizmu nove Strategije proširenja.

(N1)