Dobra vijest za više od 200 firmi

Savjet ministara Bosne i Hercegovine je suspenziju i smanjenje carinskih stopa kod uvoza robe uvelo na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Odlukom će, kako je to ranije saopšteno, pozitivne efekte osjetiti blizu 40 hiljada radnika iz oblasti tekstilne, prehrambene, obućarske, hemijske, metalske i elektroindustrije.

Pozitivna odluka privremenog karaktera

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH su nam kazali da je usvojena odluka jedan od značajnih instrumenata carinske politike Bosne i Hercegovine za koji sa sigurnošću mogu reći da je, u ranijem periodu, generalno imao najpozitivniji uticaj na domaću ekonomiju.

"Iako suspenzija carina ima uticaj na budžet, efekti do kojih dolazi primjenom ove odluke su mnogo značajniji od umanjenja prihoda od carina, koji proizilaze iz smanjenja carinskih stopa. Stoga se u Spoljnotrgovinskoj komori BiH nadamo da će privremena suspenzija carinskih stopa postati trajnog karaktera jer bi zaista bio smanjen rizik stranih investitora i partnera domaćih privrednih subjekata u sektorima obuhvaćenim ovim povlasticama", kazala nam je Danijela Kovač iz STK BiH.

Naveli su da je ista odluka, koja je u ranijem periodu usvojena, dovela do veće angažovanosti instalisanih kapaciteta i povećanja proizvodnje.

"Na taj način je spriječeno gubljenje radnih mjesta, a u određenim privrednim subjektima na koje je ova odluka imala direktnog utjecaja došlo je i do znatnog povećanja broja zaposlenih. Cilj je da se ovakav pozitivan trend nastavi i u 2019. godini, jer se odluka direktno odnosi na više od 40.000 bh. radnika i više od 200 domaćih privrednih subjekata, a za veliki broj njih donošenje ove odluke je i od presudnog značaja za opstanak", kazali su nam u STK.

Mnogo zahtjeva, 57 tarifnih brojeva

Upitani na koje privredne grane će se, konkretno, odnositi Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa, u Spoljnotrgovinskoj komori su nam odgovorili da je na njihovu adresu pristiglo mnogo zahtjeva s ukupnim prijedlogom od 141 tarifne oznake.

"Najviše ih je bilo iz prehrambene, drvne, grafičke, metalske i elektroindustrije te iz tekstilno-obućarske industrije, tako objedinjeni prijedlozi dostavljeni su ministarstvu. MSTEO BiH je prilikom utvrđivanja elemenata za osnovanost zahtjeva vodilo računa da se radi o repromaterijalu koji se redovno uvozi i koji se svakodnevno koristi za proizvodnju poluproizvoda, odnosno za daljnju proizvodnju te za proizvodnju finalnih proizvoda. Takođe se vodilo računa o principu regionalne zastupljenosti podnosilaca zahtjeva i korisnika ove povlastice, na način da su privredni subjekti iz BiH, kada je o tome riječ, ravnomjerno zastupljeni", kažu u STK.

U odluci za 2019. godinu uvrđeno je 13 novih tarifnih brojeva za razliku od 2018. godine, a izbačeno je osam tarifnih brojeva, jer se analizom prethodne godine utvrdilo da je ukupan zbir uvoza tih tarifnih brojeva iznosio tek 1.000 konvertibilnih maraka, stoga nije bilo opravdanosti za njihovo uvrštavanje. Odluka za 2019. godinu, dakle, obuhvata 57 tarifnih brojeva.

Sinergijski efekti

Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, objašnjava za Klix.ba da će odlukom praktično pojeftiniti uvozni repromaterijali za domaće prerađivače.

"Država se na taj način odriče svojih prihoda po osnovu carina i to je jedan od oblika subvencije domaće proizvodnje. To su makroekonomski efekti, umjesto povećanja prihoda države bit će smanjeni rashodi biznisa, što će imati mnogo veće sinergijske efekte jer će obuhvatiti zaposlenost, stvaranje dodatne vrijednosti, potrošnju na domaćem tržištu", kazao je Domazet.

Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, takođe pozdravlja odluku, napominjući za Klix.ba da će odluka sigurno olakšati izvoznicima koji uvoze repromaterijal.

"Ovom odlukom se omogućava povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz BiH", rekao je Čičić.

Izvor: Klix