Tuzla: Sto godina od Velikog rata

Tokom dvočasovne diskusije u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci „Derviš Sušić“ govorilo se o povezanosti tuzlanske Gimnazije sa organizacijom „Mlada Bosna“, o tome kako je Tuzla dočekala stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te o istorijskoj građi toga i drugim činjenicama vezanim za Tuzlu u tom periodu.

O temi „Kako je Tuzla dočekala stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca“ govorio je docent dr Adnan Jahić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli, koji rasvjetljava događaje u Tuzli u novembru i decembru 1918. godine, prije i poslije formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Dr Jahić opisuje kako su određene grupe i zajednice, kao i javne ličnosti i obični ljudi reagovali na novu situaciju nakon nestanka austrougarske vlasti i uspostavljanja jugoslovenske države, o komunikaciji između različitih nivoa vlasti u područje Tuzle i okoline, i do koje mjere je nedavna prošlost uticala na stavove i ponašanje ljudi u vrijeme velikih promjena i novih prilika.



Docent dr Borivoje Milošević, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci, podsjetio je na to da je tuzlanska gimnazija uz, banjalučku, mostarsku i sarajevsku, bila jedan od centara mladobosanskog pokreta početkom XX vijeka. "Austrougarske vlasti 1914. godine zatvorile su tuzlansku i mostarsku gimnaziju na godinu dana, s obrazloženjem 'bolje da nemamo nikakvih škola, nego onakvih iz kojih će izlaziti dušmani javnog reda i mira'", naveo je dr Milošević.

„Razlog za održavanje tribine je obilježavanje Dana pobjede i završetka I svjetskog rata u kojem je srpski narod pretrpio ogromne, prije svega, ljudske, gubitke. Poznato je da je stradalo 60 odsto muške populacije, odnosno, 28 odsto ukupnog srpskog stanovništva. Mi smo kao Društvo „Prosvjeta“ dužni da baštinimo i sjećamo se tih datuma. Nažalost, Tuzla nema nikakvih obilježja iz Prvog svjetskog rata“, rekao je potpredsjednik SPKD „Prosvjeta“ Tuzla Željko T. Kovačević, koji je bio moderator tribine.

Kao gost prisutnima se obratio slikar Zdravko Novak, govoreći o svom djedu Ostoji Paljiću, nosiocu najviših domaćih i stranih odlikovanja za učešće u Velikom ratu, što je danas nepoznato ovdašnjoj javnosti.

BN