Što se toleriše porodično nasilje

Nasilje u porodici u BiH tretira se kao krivično djelo, međutim zbog nedovoljnog procesuiranja počinilaca, ekonomske zavisnosti žrtve i niz drugih socioloških aspekata, nasilje u porodici u BiH je nažalost česta pojava.

Na osnovu istraživanja nevladinog sektora, između 47 i 52 odsto žena u Bosni i Hercegovini doživjele su neki oblik nasilja poslije svoje 15-te godine, što znači da je skoro svaka druga žena doživjela nasilje.

"Mi godišnje u Republici Srpskoj imamo oko 1200 slučajeva nasilja koji budu prijavljeni u policiji. Oko 80 odsto žrtava su žene. Imamo dosta međugeneracijskog nasilja", kaže Radmila Žigić, direktor Fondacije "Lara" iz Bijeljine.

Nažalost, još uvijek je u sivoj zoni ostalo i psihičko i ekonomsko nasilje nad ženama, što ide u paru sa fizičkim napadima.

"To nasilje se manifestuje kroz različite načine onemogućavanja žene da budu ekonomski samostalna, uskraćivanjem sredstava i drugim mjerama ekonomske represije", kaže Žigićeva.

Ono što mi najčešće vidimo jeste nasilje i nasilnici koji dolaze iz marginalizovanih grupa, zato što oni slabo znaju da prikriju nasilje, ali nasilnici imaju i drugačije lice.

"Oni koji dolaze iz ekonomski stabilnih sredina, sa većim primanjima oni znaju da sakriju nasilje i njihove žrtve više trpe zato što se uspostavlja čitav jedan sistem moći nad žrtvom", kaže Bojana Jovanović iz Udruženja građana "Otaharin" iz Bijeljine.

Trnovit put je pređen da se dođe do tačke da žrtva prepozna da je fizičko nasilje zabranjeno. Zakon od 2005. godine to prepoznaje kroz krivični i prekršajni postupak.

"Predviđene su novčane kazne i kazne zatvora. Zatim su predviđene vaspitne mjere odnosno sudska opomena i sudski ukor, te su predviđene su zaštitne mjere za žrtvu", objašnjava Cvijeta Sekulić, sudija Osnovnog suda u Bijeljini.

Ipak sudske mjere često ne idu u pravcu rješavanja problema, tvrde u nevladinom sektoru.

U krivični postupak se ulazi jedino ako se nasilje ponavljalo, većina djela odlazi u prekršaj, većina se završava uslovnom presudom, što se u BiH slabo prati, kaže Jovanovićeva.

"Jednom je žrtva prijavila nasilje i njen suprug je dobio novčanu kaznu i to je sve njih u porodici koštalo i nije se riješio problem. Potrebno je raditi na rješavanju problema i zbog toga je važno poboljšati saradnju svih subjekata zaštite", kaže Gordana Vidović iz Udruženja "Budućnost", Modriča.

U Republici Srpskoj postoje tri, a u Federaciji 5 sigurnih kuća koje sve vode nevladine organizacije što je nedovoljno za potrebe minimalnih standarda koje propisuje Konvencija Savjeta Evrope o suzbijanju nasilja u porodici. Tu žrtve nađu mir, razumijevanje, ali potrebna je veća podrška društvene zajednice u ekonomskog i psihološkom osnaživanju lica koje su pretrpjele nasilje.



BN TV