Sve više korisnika javnih kuhinja
Sve veći broj građana Republike Srpske koristi usluge javnih kuhinja, a kapaciteti i sredstva ovih kuhinja sve su manji.
Republika Srpska
Miroslav Subašić, predsjednik banjalučkog humanitarnog udruženja "Mozaik prijateljstva", kaže da su prije dvije godine imali 450 korisnika javne kuhinje, a sada imaju 950, te da postoji puno razloga zašto se povećava broj korisnika javnih kuhinja.
"Pored onih stalnih korisnika, među kojima su stariji i nemoćni, sve češće nam se javljaju i oni radno sposobni ljudi. Cijene potrepština stalno rastu, a ljudi to ne mogu pratiti. Minimalno povećanje plata ili penzija prosto nije dovoljno da građani pokriju potrebe, pa moraju tražiti pomoć u javnim kuhinjama", rekao je Subašić.
Dodaje da većina porodica prima oko 300 ili 400 KM, od kojih jedna porodica teško može da živi.
"Oni koji dobijaju humanitarnu pomoć i pomoć za tuđu njegu od 80 do 160 KM, ne mogu sebi skoro ništa da priušte, a posebno oni koji kupuju pelene, jer samo jedan paket košta 35 KM", kazao je Subašić.
Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže da javna kuhinja koja djeluje u okviru Crvenog krsta, ima više od 400 korisnika, te da postoje potrebe za više, ali da svi korisnici dolaze iz Centra za socijalni rad Banjaluka.
"Ne može nam doći neko bez njihove preporuke. Sada je aktivan i humanitarni broj 1413 za pomoć javnoj kuhinji", kazala je Ilićeva.
U "Caritasu" Banjaluka kažu da se broj korisnika javne kuhinje kreće od 30 do 35, te da se uglavnom radi o starim, nemoćnim i bolesnim osobama koje su same, a jedan broj njih su korisnici kućne njege.
"Kupujemo kuvanu hranu od jedne firme i raznosimo je po kućama. Najpotrebnija su finansijska sredstva, a njih nikad dovoljno. Činjenica je da se ta sredstva iz godine u godinu smanjuju", rekli su u "Caritasu".
Danko Malešević, predsjednik Udruženja "Hleb života" iz Prijedora, kaže da su prošle godine imali oko 130, a sada imaju 150 korisnika, te da se broj kontinuirano povećava.
"Ne znam koliko ćemo imati mogućnosti proširivati kapacitet, vjerovatno ne još mnogo. Potrebe ljudi su velike, i taj jedan obrok im znači puno. U našoj javnoj kuhinji uvijek imamo desetak ljudi na čekanju za topli obrok. Zbog teške finansijske situacije građana u RS, očekujemo rast broja korisnika", objašnjava Malešević.
U Humanitarnom udruženju "Imaret" iz Trebinja kažu da im finansijska situacija ne dozvoljava da imaju veći broj korisnika, ali da su potrebe ljudi za javnim kuhinjama sve veće.
"Kada smo dali plan i program opštini Trebinje, dobili smo 2.500 KM za potrebe javne kuhinje, što je smiješno. Za te pare korisnicima, za četiri mjeseca, možemo kupiti pola vekne hljeba i čašu vode", rekao je Mirsad Ćatović, predsjednik HU "Imaret".
Dodaje da se finansijski pomažu i iz neprofitnih organizacija, te od dobrotvornih priloga.
Anđa Mijatović, stručni saradnik za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost u Crvenom krstu Zvornik, kaže da svakih mjesec ili dva korisnicima socijalne pomoći donose pakete s hranom, ali da takođe daju hranu i onima koji dođu u njihove prostorije.
"Na kućnu adresu nosimo pakete u kojima je 20 ili 30 kilograma brašna, pet kilograma krompira, makarone, so, šećer i ulje. Uglavnom se broj korisnika socijalne pomoći kreće od 170 do 250, što zavisi od Centra za socijalni rad Zvornik", pojasnila je Mijatovićeva.
Dodaje da hranu daju i onima koji dođu u Crveni krst, a uglavnom je riječ o penzionerima koji žive od minimalne penzije i onih koji primaju tuđu njegu i pomoć.
(Nezavisne)
"Pored onih stalnih korisnika, među kojima su stariji i nemoćni, sve češće nam se javljaju i oni radno sposobni ljudi. Cijene potrepština stalno rastu, a ljudi to ne mogu pratiti. Minimalno povećanje plata ili penzija prosto nije dovoljno da građani pokriju potrebe, pa moraju tražiti pomoć u javnim kuhinjama", rekao je Subašić.
Dodaje da većina porodica prima oko 300 ili 400 KM, od kojih jedna porodica teško može da živi.
"Oni koji dobijaju humanitarnu pomoć i pomoć za tuđu njegu od 80 do 160 KM, ne mogu sebi skoro ništa da priušte, a posebno oni koji kupuju pelene, jer samo jedan paket košta 35 KM", kazao je Subašić.
Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže da javna kuhinja koja djeluje u okviru Crvenog krsta, ima više od 400 korisnika, te da postoje potrebe za više, ali da svi korisnici dolaze iz Centra za socijalni rad Banjaluka.
"Ne može nam doći neko bez njihove preporuke. Sada je aktivan i humanitarni broj 1413 za pomoć javnoj kuhinji", kazala je Ilićeva.
U "Caritasu" Banjaluka kažu da se broj korisnika javne kuhinje kreće od 30 do 35, te da se uglavnom radi o starim, nemoćnim i bolesnim osobama koje su same, a jedan broj njih su korisnici kućne njege.
"Kupujemo kuvanu hranu od jedne firme i raznosimo je po kućama. Najpotrebnija su finansijska sredstva, a njih nikad dovoljno. Činjenica je da se ta sredstva iz godine u godinu smanjuju", rekli su u "Caritasu".
Danko Malešević, predsjednik Udruženja "Hleb života" iz Prijedora, kaže da su prošle godine imali oko 130, a sada imaju 150 korisnika, te da se broj kontinuirano povećava.
"Ne znam koliko ćemo imati mogućnosti proširivati kapacitet, vjerovatno ne još mnogo. Potrebe ljudi su velike, i taj jedan obrok im znači puno. U našoj javnoj kuhinji uvijek imamo desetak ljudi na čekanju za topli obrok. Zbog teške finansijske situacije građana u RS, očekujemo rast broja korisnika", objašnjava Malešević.
U Humanitarnom udruženju "Imaret" iz Trebinja kažu da im finansijska situacija ne dozvoljava da imaju veći broj korisnika, ali da su potrebe ljudi za javnim kuhinjama sve veće.
"Kada smo dali plan i program opštini Trebinje, dobili smo 2.500 KM za potrebe javne kuhinje, što je smiješno. Za te pare korisnicima, za četiri mjeseca, možemo kupiti pola vekne hljeba i čašu vode", rekao je Mirsad Ćatović, predsjednik HU "Imaret".
Dodaje da se finansijski pomažu i iz neprofitnih organizacija, te od dobrotvornih priloga.
Anđa Mijatović, stručni saradnik za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost u Crvenom krstu Zvornik, kaže da svakih mjesec ili dva korisnicima socijalne pomoći donose pakete s hranom, ali da takođe daju hranu i onima koji dođu u njihove prostorije.
"Na kućnu adresu nosimo pakete u kojima je 20 ili 30 kilograma brašna, pet kilograma krompira, makarone, so, šećer i ulje. Uglavnom se broj korisnika socijalne pomoći kreće od 170 do 250, što zavisi od Centra za socijalni rad Zvornik", pojasnila je Mijatovićeva.
Dodaje da hranu daju i onima koji dođu u Crveni krst, a uglavnom je riječ o penzionerima koji žive od minimalne penzije i onih koji primaju tuđu njegu i pomoć.
(Nezavisne)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (13)
SNSD do groba
Ako je više javnih kuhinja, to znači da je Republika Srpska finansijski jača, čim je u mogućnosti da otvara te silne javne kuhinje i da ih iz budžeta finansira. Građani RS-a mogu mirno spavati i ne trebaju brinuti, javnih kuhinja će biti u budućnosti još više, niko neće biti gladan. Prije nekoliko godine SDS nije bio sposoban da otvara javne kuhinje, ali najvažnije je da se pljuje po Miloradu Dodiku, a on se sastaje sa Putinom po Beogradu, a gdje su političari iz SDS-a, nema ih. Vjerovatno je na tom sastanku bilo govora i o jako značajnim projektima za pravoslavni narod, tako da će se i privreda Republike Srpske početi oporavljati, a kome trebamo biti zahvalni, pa sigurno ne političarima iz SDS-a. Pozdrav svim dobrim ljudima!
Pips
Jadno i vrlo tužno. U državi koja bi mogla da prehrani 3 puta više stanovnika nego što ima.....da ne vjerujem.
Plan b
Šta je sa zastavom?
Re
Ma sve će to Putin da pozlati.. Sa jednim velikim ili malim.. Srbi i onako su nebeski narod . Žive od zraka, mitomanije ..laži ..
Xx
Ide ko treba i ko netreba
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.