Vratiti imovinu, pa ulazak u EU

Iako se eksplicitno ne spominje Jevrejska zajednica, radi se o rezoluciji koja se naslanja na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i naša zemlja, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama holokausta.

U ovoj deklaraciji se, između ostalog, ističe da ovih 46 zemalja treba da ulože posebne napore kako bi se preživjelim i njihovim potomcima omogućio život u dignitetu.

"Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama holokausta, zemlje učesnice se pozivaju da ulože svaki napor kako bi ispravile posljedice nepravednog oduzimanja imovine", navedeno je u deklaraciji.

Podsjećanja radi, najveći dio imovine oduzet je u toku i nakon Drugog svjetskog rata, a imovina je, osim pripadnicima Jevrejske zajednice, oduzeta i pripadnicima drugih vjerskih zajednica, kao i drugim privatnim licima koja su bila smatrana neprijateljima tadašnjih vlasti.

U svojoj rezoluciji Evropski parlament poziva na ispravljanje ovih istorijskih nepravdi, kao uslov za primanje BiH u članstvo u EU.

"Pozivamo BiH da obezbijedi pravo na imovinu, ukazujemo na nedostatak zakonskog okvira za rješavanje pitanja prava na restituciju i ohrabrujemo vlasti da pokrenu dijalog sa svim zainteresovanim stranama na ovim pitanjima", istaknuto je.

Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže za "Nezavisne" da je BiH jedina zemlja u regionu koja ništa nije uradila da se toj zajednici, ali i drugim zajednicama, vrati njihova imovina, ili da ih adekvatno obešteti.

"Sve ostale zemlje su to pitanje riješile ili su počele da ga rješavaju, osim BiH. RS je počela to da rješava kada je 2001. usvojila zakon, međutim naredne godine visoki predstavnik je taj zakon ukinuo smatrajući da to pitanje treba riješiti na nivou BiH. Od tada do danas ništa nije urađeno, a tek kada se formira naredni Savjet ministara vidjećemo hoće li se oni baviti ovim pitanjem", kaže Finci.

Ističe da je ohrabren ovim dokumentom Evropskog parlamenta, koji, kako kaže, prvi put eksplicitno navodi da je pitanje restitucije, kao dio opšte vladavine prava, uslov za EU.

Dodaje da je Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, prilikom posjete Izraelu rekao da je jevrejska imovina u BiH vrijedna oko šest milijardi maraka, ali upozorava da ova cifra vjerovatno nije tačna.

"Niko nikad nije napravio procjenu. Ova cifra se spominje više kao opravdanje da se radi o ogromnoj imovini i da se zato ona ne može vratiti. Međutim, veliki dio ovog problema se može riješiti da državu ne košta ništa. Recimo, ako imate zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koja je vlasništvo Jevrejske zajednice, onda samo treba napraviti da se kirija ne plaća njima, nego Jevrejskoj zajednici. Samo je stvar volje da se ovaj problem riješi", kaže Finci i dodaje da je jevrejska imovina u 28 gradova gdje su postojale jevrejske zajednice, a da je u RS najveći dio te imovine u Banjaluci i Doboju.

"Vi ste Banjalučanin, prošetajte Gospodskom ulicom i pitajte starije Banjalučane i vidjećete kome su pripadali svi ti objekti koji se tamo nalaze", kaže Finci.

Inače, nije samo BiH zemlja koja ne vraća imovinu žrtvama nacističkog režima, ili ljudima kojima je imovinu oduzela postratna vlast u istočnoj Evropi. Britanski "Guardian" piše da je većina zemalja bivšeg komunističkog bloka uradila vrlo malo da se ovo pitanje trajno riješi.

"U tim zemljama živi oko pola miliona žrtava holokausta. Većina ih živi u bijedi", piše "Guardian".

(Agencije)