Pisanje zapadnih medija o presudi

Američka agencija AP i britanski Rojters prenijeli su pod oznakom “hitno” vijest da je Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu osudilo prvog predsjednika RS na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.

 Obje agencije, kao i BBC, bilježe da se prolomio aplauz nakon što je predsjednik Žalbenog vijeća sudija Van Josen iz Danske izrekao presudu, kao i da je Karadžić izgledao ravnodušno.

Rojters i BBC predviđaju da će presuda imati “ogroman odjek” u zemljama bivše Jugoslavije, naročito u BiH gdje, kako se navodi, i dalje postoji podijeljenost među etničkim zajednicama i gdje Karadžića i dalje mnogi Srbi vide kao heroja.

Britanska agencija napominje da je presuda Karadžiću pravosnažna i da ne može više da bude osporena žalbom.

Primjećuje i da je Karadžić, za kojeg ističe da je tvrdio da je sud UN bio pristrasan u odnosu prema njemu, ravnodušno stajao dok je Josen čitao presudu.

S tim je saglasan i AP, koji navodi da Karadžić gotovo da nije pokazao nikakvu reakciju dok je Josen čitao osuđujuću presudu, koja znači da će on najvjerovatnije provesti ostatak života iza rešetaka. 

Bivši lider, jedna je od najviših ličnosti kojima sudi Haški sud za ratne zločine, navodi AP i dodaje da se njegov slučaj smatra ključnim u pružanju pravde žrtvama sukoba, u kojima je poginulo preko 100.000 ljudi, a milioni ostali bez kuća.

AP piše da je sudija Josen rekao da je sudsko vijeće pogriješilo u izricanju kazne od samo 40 godina zbog onoga što je on nazvao “sistematskom okrutnošću” Karadžićevih zločina.

Agencija napominje i da su porodice žrtava koje su otputovale u Hag pozdravile presudu, kao i da su majke žrtava i pojedine starije osobe plakale sa vidljivim olakšanjem nakon što su odgledale presudu na ekranu u Srebrenici.

BBC objašnjava da su sudije Žalbenog vijeća potvrdile Karadžićevu osudu za genocid u Srebrenici 1995. godine i presudile da je kazna od 40 godina nametnuta na kraju prethodnog suđenja bila je suviše blaga, s obzirom na “obim i sistematsku osudu” zločina o kojima se radi. Kako se navodi, Karadžić, koji je uhapšen 2008. godine, ostaće u pritvorskoj jedinici u Hagu, dok sudije ne odrede gdje će služiti kaznu.

Vijest o tome da je Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora prenijela je i američka agencija Blumberg, navodeći da je sud u Hagu “potvrdio presude koje su uključivale njegovu ulogu u smrti 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka u Srebrenici”, koje agencija naziva “najgorim masovnim ubistvu u Evropi od holokausta”. Navodi se da je on osuđen i za prisilnu deportaciju ljudi, uzimanje talaca i za sprovođenje 44-mjesečne opsade Sarajeva.

Blumberg napominje da je predsjedavajući sudija Žalbenog vijeća u Hagu rekao da ranija zatvorska kazna od 40 godina, izrečena 2016, “potcjenjuje izvanrednu težinu Karadžićeve odgovornosti i njegovog integralnog učestvovanja” u zločinima i da je bila “nerazumna i očigledno nepravedna”.

Blumberg, koji Karadžića naziva “jednom od najistaknutijih meta tribunala zajedno sa njegovim vojnim komandantom Ratkom Mladićem i pokojnim srpskim moćnikom Slobodanom Miloševićem”, podsjeća da je suđenje Karadžiću pred Haškim tribunalom započelo je 2009. godine, sa gotovo 600 svjedoka u preko 497 dana svjedočenja.

Agencija navodi i da je Karadžić insistirao na tome da mu je pokojni američki diplomata Ričard Holbruk, koji je posredovao u Dejtonskom sporazumu, obećao da neće biti procesuiran ako se povuče iz javnog života.

(Tanjug)