Šta će biti od zahtjeva za veća prava radnika?

"Imali smo kratko vrijeme i uslovno smo dali podršku. U daljoj smo komunikaciji i smatramo da ćemo do konačnog usvajanja imati mogućnost da utičemo na sam tekst. Očekujemo da se Program ekonomskih reformi, između ostalog, bavi i smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta i rasterećenjem poslovanja i u tom dijelu očekujemo značajnije korekcije", rekao je za "Nezavisne" Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

Što se tiče budžeta za narednu godinu, koji je za 108,4 miliona KM veći nego što je ove godine i koji iznosi 3,4 milijarde KM, u Uniji udruženja poslodavaca smatraju da je kao i prethodnih godina taj budžet socijalni i da nije razvojnog tipa, istovremeno naglašavajući da treba omogućiti više novca za infrastrukturne projekte i razvoj privatnog kapitala.

Savez sindikata nije imao nekih većih zamjerki na budžet, osim što je traženo više novca za javne medije i za program socijalnog zbrinjavanja radnika koji je ostao na istom nivou kao i prošle godine.

"U Program ekonomskih reformi uvršten je dio naših ideja i primjedaba, ali nedostaju četiri stvari koje su nam bile jako važne. Nijednom rečenicom nije napisano da će raditi na intenzivnom rastu plata radnicima, takođe tražili smo jačanje socijalnog dijaloga i usvajanje strateških dokumenata kao i dosljedno poštovanje memoranduma koji je potpisan sa Vladom, a koji se odnosi na izmjene Zakona o radu i izradu zakona o zabrani zlostavljanja na radu", rekla je za "Nezavisne" Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

Što se tiče strategija, u Savezu sindikata kažu da je neophodno da se izradi strategija zaštite na radu jer veliki broj radnika radi u nehumanim uslovima i u ekstremnim vremenskim prilikama, a veliki broj je i smrtnih slučajeva.

Podsjećanja radi, Vlada RS utvrdila je u četvrtak budžet RS za narednu godinu i Program ekonomskih reformi 2020. do 2022. godine, a u kojem se, između ostalog, navodi da se u idućoj godini očekuje privredni rast od 3,5 odsto, ali i reforme u oblasti zdravstvenog sistema, inspektorata kao i javnih preduzeća, prije svega u "Željeznicama Republike Srpske" i "Elektroprivredi Republike Srpske". U oblasti poljoprivrede posebna pažnja biće posvećena novom Zakonu o podsticajima i Zakonu o poljoprivredi, a radiće se i na novom Zakonu o državnim službenicima i registru zaposlenih u javnom sektoru.

Kada je u pitanju budžet, u odnosu na ovu godinu najveće povećanje je za stavku za plate, koja je, kako je rekla Zora Vidović, ministarka finansija RS, veća za nekih 70 miliona KM. Budžetom se predviđa i više prihoda od indirektnih poreza, tačnije oko 65 miliona KM, kao i rast od 48 miliona KM po osnovu doprinosa za Fond PIO.

(Nezavisne)