Zašto Rusija ima manje zaraženih od Luksemburga?

Prema informacijama koje su objavili ruski zvaničnici, čini se da je Putinova strategija funkcionisala.

Broj potvrđenih slučajeva virusa korona u Rusiji je iznenađujuće mali, uprkos tome što Rusija ima veoma dugu granicu s Kinom i da je prvi slučaj obolijevanja zabilježila još u januaru.

Broj zaraženih se povećava, ali Rusija, zemlja sa 146 miliona ljudi, ima manje potvrđenih slučajeva virusa korona od Luksemburga - zaraženo je 367 ljudi.

Za razliku od toga, u Luksemburgu koji ima 628.000 stanovnika, prema CIA Vorld Fektbuku, do subote je bilo 670 slučajeva virusa korona i osam smrtnih slučajeva.

Ruske mjere ranog reagovanja poput zatvaranja granice u dužini od 2.600 kilometara sa Kinom već 30. januara i uspostavljanje zona karantina, možda su doprinijele odlaganju izbijanja epidemijeu punom jeku, naveli su pojedini stručnjaci.

"Generalni direktor SZO rekao je: 'Testirajte, testirajte, testirajte'", izjavila je u četvrtak CNN-u dr Melita Vujnović, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije u Rusiji.

"Pa, Rusija je to započela bukvalno krajem januara", kazala je Vujnovićeva i dodala da je Rusija pored testiranja, preduzela i širi set mjera.

Rospotrebnadzor je saopštio u subotu da je ukupno uradio više od 156.000 testova na virus korona.

Poređenja radi, prema podacima CDC-a, SAD su tek početkom marta počele s testiranjem, dok je Rusija saopštila da je masovno testirala ljude od početka februara, uključujući ljude na aerodromima, fokusirajući se na putnike iz Irana, Kine i Južne Koreje.

To ne znači da nije bilo "rupa" u ruskoj odbrani.

Rusija nije odmah započela testiranje onih koji dolaze iz Italije ili drugih teško pogođenih zemalja EU, ograničavajući kontrolu ljudi koji su dolazili iz Evrope mjerenjem temperature i uvođenjem dvonedjeljnih karantina.

Prema zdravstvenim zvaničnicima, većina slučajeva virusa korona prijavljenih u Rusiji došla je iz Italije.

Ipak, Rusija se bori s velikim javnim skepticizmom, što je nasljeđe iz sovjetske prošlosti.

Na društvenim medijima, Rusi su postavljali pitanja koja se odnose na lošu transparentnost u njihovoj zemlji, kao što je zataškavanje nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine i reakcija zemlje na epidemiju HIV-a osamdesetih.

(Tanjug)