Neće biti nestašice hrane, ali moguće je da poskupi

"Najgore što može da se dogodi jeste da vlade ograniče protok hrane", rekao je Maksimo Torero, glavni ekonomista FAO, naglašavajući da ćemo se možda suočiti sa posljedicama takvih poteza.

Mediji već prenose da je Rusija zaustavila izvoz heljde i drugih žitarica, Kazahstan je uveo ograničenja na izvoz pšeničnog brašna, heljde, šećera, nekoliko vrsta povrća i suncokretovog ulja.

Takođe, poljoprivrednici u Francuskoj, Španiji i Italiji su sve glasniji i ukazuju na problem da će voće i povrće brzo sazreti i ostati da truli ako se situacija ne promijeni, a slična situacija može zadesiti i proizvođače salate, paradajza, luka i graška.

"Pretekcionističke mjere i trgovinske barijere samo pogoršavaju situaciju, stvarajući ekstremnu nestabilnost", upozoravaju iz FAO.

Ipak, domaći proizvođači ističu da je malo vjerovatno da će doći do nestašice hrane te da je moguće samo u određenoj robi, ali da je izvjesniji scenario da hrana poskupi, prije svega voće i povrće, nego da je nema na tržištu.

Upozoravaju i na to da sada imaju situaciju da će dobar dio salate morati da bace, a vrlo vjerovatno i krastavac koji dolazi uskoro, jer pojedine lokalne zajednice ne dozvoljavaju rad kvantaških pijaca.

"To imamo u Bijeljini. Proizvođači nemaju gdje da prodaju salatu, a samo malo dalje na 'Arizonu' dolazi roba iz uvoza i prodaje se.

Svake godine se sve manje sije, ali ovog puta izgleda da ćemo posijati 30 odsto više nego prošle godine i možemo podmiriti domaće tržište", rekao je Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističući da je dobar dio povrtara već nabavio sjemena i repromaterijal, te da se već sada na tržištu mogu osjetiti problemi u smislu nedostatka pojedinih sjemena i repromaterijala.

Velika neizvjesnost i zabrinutost za hranu u narednim mjesecima vladaju i u Evropi, a među prvima koji upozoravaju na taj problem su Nijemci, čija je ministarka poljoprivrede Julija Klekner već najavila da bi od maja mogla da vlada nestašica određenih namirnica, posebno voća i povrća.

"Lanac snabdijevanja namirnicima moramo održati netaknutim. Ono što se ne sije, ne sadi, ne žanje, transportuje, na kraju će nedostajati u snabdijevanju stanovništva", upozorila je Kleknerova.

U svakom slučaju, i domaći proizvođači, ali i stručnjaci naglašavaju da se u narednim mjesecima može očekivati povećanje cijena, prije svega voća i povrća, te da je ono već poskupjelo.

"Sve zavisi od toga koliko će doći robe sa strane. Ukoliko bi se smanjio uvoz te robe, što se može očekivati, cijene će porasti za 20 do 30 odsto", naglasio je Mastalo.

U Bosni i Hercegovini već se može primijetiti da je došlo do drastičnog poskupljenja limuna, i to prije svega iz razloga što je Turska zbog rasta tražnje i podmirivanja sopstvenog tržišta zabranila njegov izvoz sve do avgusta.

I Rasim Ljajić, ministar trgovine Srbije, nedavno je upozorio da bi ova ograničenja, kao što je Turska uradila, mogla da dovedu do nestašice tog voća na tržištu Srbije. "Limun jeste skuplji, ali ga zasad ima.

Uvoznici su najavili da će se preorijentisati na dobavljače iz Argentine, odakle bi od aprila do juna mogle da stižu isporuke u Srbiju", rekao je Ljajić, a prenose mediji iz Srbije.

(Buka)