Gubi li Srpska povjerenje kod banaka?

Zabrinjava činjenica što je bankarski sistem izgubio povjerenje u sposobnost Republike Srpske da vraća dugove, pa će mogućnost zaduženja biti otežana ili onemogućena, dok se očekuje drastičan pad prihoda, pa se postavlja pitanje da li će moći servisirati svoje obaveze.

Iz Vlade Republike Srpske danas su dali neuvjerljivo objašnjenje za neuspjelu emisiju petogodišnjih obveznica.

Oni, naime, tvrde da im ovaj novac nije ni bio potreban, jer je u međuvremenu dogovoren aranžman s MMF-om, te da je “postignut sporazum” s bankama da se smanji nivo potražnje obveznica “kako bi se dio od 200 miliona КM usmjerio na finansiranje projekta revitalizacije putne mreže”.

Ovo objašnjenje vrijeđa inteligenciju. U istoriji vjerovatno nikad nije zabilježen slučaj da neka država, entitet, kanton, grad… ponudi obveznice, a onda pravi sporazum s kreditorima da te obveznice ne kupuju. To je kao kada bi neko iznio jabuke na pijacu, a onda molio kupce da ih ne kupuju.

Ako je zbog sporazuma s MMF-om Vlada procijenila da joj treba manje novca, mogla je jednostavno da smanji ponuđeni iznos obzvenica sa, recimo, 300 na 100 miliona.

Takve stvari se stalno dešavaju. Recimo, Vlada Federacije u proteklih godina otkazala više aukcija obveznica jer zbog stanja budžeta u tim trenucima nije bilo potrebno dodatno finansiranje.

Osim toga, Vlada Republike Srpske je samo dan pred aukciju mijenjala odluku o zaduženju da bi ubacila dio o valutnoj klauzuli, pa se postavlja pitanje zašto tada nisu smanjili ponuđeni iznos.

Najavljeni problemi 

Drugi dokaz da Republika Srpska gubi sposobnost zaduživanja na komercijalnom tržištu su prethodne aukcije. Naime, ovo nije prvi put da banke “povuku ručnu” kada je riječ o finansiranju budžeta Republike Srpske u posljednjih mjesec dana.  

Republika Srpska je 1. aprila pokušala prodati kratkoročne trezorske zapise za 50 miliona KM, ali je uspjela da proda samo 40 miliona KM, što znači da je već tada došlo do pada potražnje, odnosno da je otežana mogućnost zaduživanja.

Trezorski zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri, za razliku od obveznica koje su dugoročne.

Samim tim, sigurnost povrata novca kod trezorskih zapisa je veća pa bi njih trebalo moći mnogo lakše prodati. Ako neka država ili entitet ima problema s prodajom trezorskih zapisa čiji je rok dospijeća samo pola godina, onda je više nego jasno da ima ogroman problem.

Republika Srpska  je nakon toga 6. aprila uspjela prodati 35 miliona KM petogodišnjih obveznica uz povećanu potražnju. No, kasnije se ispostavilo da je u toj aukciji učestvovala Komercijalna banka Srbije.

Da je odluka o učešću bila i politički motivisana, pokazuje kasnija izjava predsjednika Srbije Alekesandra  Vučića.

– Srbija i srbijanske banke uvijek su spremne da otkupe obveznice Srbije i Republike Srpske – kazao je Vučić, iz čega proizilazi da se ne radi o čisto tržišnoj, odnosno komercijalnoj odluci.

Tvrde da imaju dovoljno novca 

Osim toga, iz Vlade Repubike Srpske danas su još kazali da će “realizacijom kreditnog aranžmana sa MMF koja se očekuje u narednim danima budžet Republike Srpske prihodovati 243,16 miliona КM, što je uz realizovanu emisiju obveznica sasvim dovoljan iznos sredstava za finansiranje svih obaveza”.

I ovu tezu je lako oboriti. Sredstva MMF-a i današnji prihodi od aukcije zajedno čine ukupno oko 380 miliona maraka. To neće biti ni izbliza dovoljno da se nadoknadi pad prihoda koji će uslijediti u narednim mjesecima, i da se namiri šteta koju će privatni sektor pretrpjeti, a kamoli da se ponovo pokrene privredna aktivnost.

Pad prihoda će biti dugoročan, jer uskoro slijedi drugi talas krize.

Prema novim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, bh. ekonomija će ove godine imati pad od 5 posto, što znači gubitak u bruto-društvenom proizvodu od oko 2 milijarde maraka, dok će globalna ekonomija pasti za 3 posto.

Samo u martu izvoz iz Republike Srpske je smanjen za 11 posto, a situacija za april vjerovatno će biti još gora, dok je domaće tržište u potpunosti paralizovano.

Poređenja radi, Srbija će za borbu protiv krize izdvojiti 5 milijardi evra, a Slovenija sa svojih 2 miliona stanovnika je već odobrila paket pomoći privredi od 3 milijarde eura.  

Dakle, sredstva koja ima Republika Srpska vjerovatno će biti potrošena na krpljenje rupa u narednih par mjeseci.

Postavlja se pitanje šta će biti nakon toga, kada se novac potroši, prihodi drastično padnu, a sposobnost zaduženja bude desetkovana?

Najslabija karika 

Na kraju, postavlja se pitanje šta je to Republika Srpska pogrešno učinila pa da postane prva “žrtva” virusa korona? Odogovor je: Trenutno ništa! Problem je u tome što je propušten period od prethodnih desetak godina nakon krize 2008-2009. koji je bio veoma povoljan za ekonomski razvoj. 

Republika Srpska je ušla u ovu krizu kao “najslabija karika u lancu” kada je riječ o našem regionu – sa slabom ekonomijom, praznim budžetom i umanjenom sposobnosti zaduženja.  

A  virus korona, kao što je poznato, najveću štetu nanosi onima koji su najslabiji. 

(Biznisinfo)