Poslanici danas o izboru sudija Ustavnog suda

Taj zakon predložili su poslanici: Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH nije utvrdila usaglašenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, kojim se pobliže uređuje postupak izbora sudaca Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, te prestanak mandata trojice sudaca stranih državljаna koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Tim zakonskim prijedlogom definisano je da se za sudca Ustavnog suda bira državljanin Bosne i Hercegovine s pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda.

Navedeno je da se izbor domaćih sudaca provodi tako što Predsjedništvo BiH imenuje tri domaća du Ustavni sud, i to dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Imenovane suce od Predsjedništva BiH potvrđuje Dom naroda Parlamentame skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda.

Izabrani suci su pripadnici različitih naroda, a trojici stranih sudaca prestaje mandat danom stupanja na snagu ovoga zakona - navedeno je u odredbama predloženog zakona.

Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Borjana Krišto (HDZBiH) juče je u pauzi zasjedanja, izjavila novinarima da je po Ustavu BiH, Parlamentarna skupština BiH bila dužna nakon pet godina, odnosno prvog mandata stranih sudaca koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u konsultacijama s Predsjedništvom, da odluči koji bi to bio drugi način na koji će imenovati suce u Ustavnom sudu BiH.

"Mislim da je to jedna poruka za BiH u kojoj tražimo da BiH u punom smislu preuzme taj svoj kapacitet i da bude uistinu suverene zemlja, da u njoj domaći suci odučuju o nekim najvažnijim pitanjima. Posebno kad je u pitanju Ustavni sud BiH, imajući u vidu da je to korektivni čimbenik, ili korektivni faktor zakonodavne i izvršne vlasti i odlučuje o tome da li su pojedini prijedlozi zakona ili zakoni koje usvoji Parlamentarna skupština u suglasnosti s Ustavom BiH. Vjerojatno i očito da je želja nekih da još uvijek, pod krinkom određenih međunarodnih sudaca, donose određena rješenja, kako oni misle, da su u interesu BiH", navela je Krišto.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denis Zvizdić (SDA) kazao je novinarima da poslanici te stranke neće podržati predloženi zakon.

"Mislim da smo više puta o tome govorili. Da bi se podržala bilo kakva promjena mora se promijeniti Ustav. Ustavni sud je čuvar ustavnosti i zakonitosti u BiH. Ne postoji mogućnost, niti parlament može izvršiti „izbacivanje“ međunarodnih sudija, ljudi s velikim međunarodnim autoritetom i renomeom u toj oblasti", naveo je Zvizdić.

Po njegovim riječima, da bi došlo do bilo kakve promjene koja je vezana za Ustavni sud, mora se promijeniti Ustav BiH.

Poslanik Mirko Šarović (SDS) je kazao da je stav te stranke da je mnogo ranije trebalo otvoriti raspravu i pokušati doći do dogovora o tome da trojicu stranih sudija zamijene domaće sudije.

Dodao je da „o tome pričamo godinama, nikada se nije ozbiljno sjelo za pregovarački sto“.

"Smatram da je možda i ovo jedan od važnih trenutaka. Strane sudije, ukoliko smo demokratska zemlja i zemlja koja ima namjeru da uđe u EU, treba da odu. Mislim da dovoljno stručnjaka, eksperata, imamo i mi", naveo je Šarović.

Naš stav je, dodao je on, da trojicu sudija treba da biraju parlamenti Republike Srpske i Federacije BiH.

Poslanik Saša Magazinović (SDPBiH) je kazao da je protivustavan zakon na dnevnom redu, te da je on za „izbacivanje“ domaćih sudija, posebno ovih koji su „na daljinskom upravljaču stranačkih lidera“.

(Fena)