Da li će radnici s Balkana biti potrebni Evropi?
Nastavkom ili nikad potpunim nestankom virusnih i drugih sličnih prijetnji stanovništvu i državama upitnim se čini povratak na otvorene granice.
Upitna je i apsolutna sloboda kretanja stanovništva i radne snage, klasično tržište rada i sve dosad poznate zakonitosti radnih migracija.
Virusni nalet svom silinom u kratkom vremenu zahvatio je praktično sve prostore, sve populacije i sve djelatnosti koje se prije svega temelje na radnoj mobilnosti, socijalnim i radnim kontaktima.
Brzina i silina virusnog destruktivnog talasa s puno početnih, prenosnih i posljedičnih nepoznanica ukazala je na naučnu nespremnost i sve manjkavosti u kriznim razdobljima po puno društvenih i državnih parametara uređenih sistema, društava, prostora i država.
Svijet je jednostavno zastao, a nova vremena i novi obrasci organizovanja postali su nužnost.
Zatvaranje u uske nacionalne okvire i povratak državnim odlukama u interesu vlastite populacije uzdrmao je pomno političko-diplomatski građeni asocijacijski sistem i potvrdio obrazac funkcionisanja u novim kriznim i mogućim budućim okolnostima. Ponovno se potvrdilo kako je ljudska populacija apsolutno najvažniji dio svakog društva i prostora i osnovni činilac svake djelatnosti, a dolazak iznenadne i neplanirane krize (virusne ili neke druge) udar koji poremeti manje-više sve ustaljene zakonitosti.
Finansijski i radni poremećaji su posebno vidljivi i s dalekosežnim posljedicama, pa su rezolutne odluke i postupanja nacionalnih vlada ključni za ublažavanje destrukcije i usmjeravanje razvojnih procesa u budućnosti.
Zasnovana naravno na znanju, sposobnosti, odgovornosti i stručnosti uz napuštanje dosadašnjeg političkog determinizma.
Destruktivni faktori
Privremena zaboravljenost migracijskih pritisaka prema Evropi i demografskih problema vezanih uz smrtnost, prirodni pad, depopulaciju i nedostatak odgovarajuće radne snage razvijenih i izrazito depopulacijskih evropskih zemalja biće kratkog vijeka, jer su upravo ratne i ovakve današnje virusne krize i najveći destruktivni faktori svake populacije, ma koliko ona bila medicinski, organizaciono, tehnološki i na svaki drugi način zaštićena i razvijena.
Prave refleksije virusne krize na demografske strukture još se ne vide u službenim statistikama, ali mogu da se pretpostave i projekcijski postave prema parcijalnim podacima o smrtnosti i povećanju broja nezaposlenih koji su nam već dostupni praktično za svaku zemlju.
Demografski poremećaji su očekivani, a državne intervencije će svakako biti potrebne u funkciji demografske revitalizacije i ukupnog razvoja.
Smanjivanjem radnih, proizvodnih, prodajnih i ostalih sličnih aktivnosti u kriznim vremenima kad prihodi, dobit i finansijske akumulacije nisu u očekivanim, planskim ili već naviknutim poslovodnim okvirima, rezultiraju velikim brojem otkaza.
Otkaz se pokazao kao najjednostavnija poslovna mjera i zapravo je negacija ključne važnosti ljudske populacije u svim djelatnostima. Dijelom su otkazi radnog odnosa nužnost zbog nemogućnosti stvaranja potrebnih prihoda, ali dijelom su i posljedica smanjivanja profitnih trendova, neplaćanja za fizički izostanak s posla, nesposobnosti kriznog upravljanja i slično. Nasuprot tome, zatvaranjem granica, zabranom putovanja i socijalnim razdvajanjem, neke druge djelatnosti koje nisu morale da zaustavljaju svoju aktivnost (građevinska npr. i slične), imaju istovremeno veliki problem održavanja funkcionalnog poslovanja upravo zbog nemogućnosti osiguravanja radne snage mobilnim ili migracijskim modelom.
Ublažavanje udara
Krizna otpuštanja radnika i njihov nedostatak u temeljnim djelatnostima koje mogu i moraju da funkcionišu u svim okolnostima potvrđuju potrebu zakonskog definisanja radnih prava u kriznim vremenima i državne podsticajne intervencije primarno zasnovane na poreskim sistemu kao najvažnijem obrascu ublažavanja posljedica.
Državni model ublažavanja kriznog udara pritom ne bi smio da bude linearan jer je i potencijal reagovanja na krizu različit i konačno bi u kriznim vremenima trebalo da se sprovodi model usklađenosti s mogućnostima.
Višak radne snage
Dolaskom virusne krize postojeći obrazac osiguravanja radne snage jednostavno je prekinut, a veliki broj novih nezaposlenih zbog krize praktino menja uhodanu paradigmu. A nastavak slijedi po novim pravilima i pristupima.
Razmatranje nastavka i definisanje novih obrazaca zapošljavanja, podsticajnih mjera i migracijskih zakonitosti radne snage potvrđuju se i svrstavaju među prioritetna odlučivanja i postupanja.
To potvrđuju i posljedice krize upravo u Austriji i Njemačkoj zbog čega se nužno promijenila i projekcija potrebe za radnom snagom iz balkanskih zemalja.
Prema stručnim procjenama, virusna kriza će dovesti do najveće recesije u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata i porastu stope nezaposlenosti sa 0,7 na 5,8% kao i nefunkcionalnom tržištu rada zbog ograničenja kontakata.
Istovremeno je porast nezaposlenosti u Austriji zbog krize u relativnim odnosima prema ukupnoj zaposlenosti i prema broju stanovnika veći nego u Njemačkoj: Austrija ima porast nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu 58 odsto, a Nemačka 19 odsto.
(Sputnjik)
Povezane vijesti
Komentari (22)
Sinisa
Nije tacno da posla nema u Njemackoj i Austriji i nije tacno da im nezrebaju radnici. Ovo jectrrnutna situacija i vec se nazire kraj a vi se nadajte da ce vam ostati radne snage da vam radi dzaba i na crno! Dosta je bilo vaseg umovanaj i filozofiranja!
Muu
Um caruje, Dundo Maroje!
To
Su obi i smislili koronu malo da prociste drzave ionqko ne mogu gledat vise strance.
Dragan
dali ce robovi sa balkana biti potrebni europi
Papi
Ko ostane u bih morace financirati26hiljada politicara i oko 100hiljDa savjetnika sekretarica vozaca i druge posluge,djecacevam placati poreze i jesti tanko dabi politicari kupovali svojoj fameliji nekretnine po becu,
Nas
rad je cijenjen u Evropi. Nasi radnici su primjer, kada se uporedimo sa EVROPLJANIMA IZ EU. To Djcland dobro zna
Banjalučanka
Mi smo inače lijen narod. Kod nas nam je ispod poniženja da radimo kao npr. čistači, a na Zapadu nam nije teško. Jeste zarada veća, ali i troškovi su veći. Koliko košta mjesečno kirija, za stan, pristojan? Moja sestraradi već 5 godina u Berlinu kao njegovatelj, nema nešto veliku platu, stan plaća 900 eura, da joj nije dodatnih poslova kaže da ništa, ne bi mogla da uštedi. Ko od nas ovdje radi po 3 posla? Onaj ko radi ima. Ja radim u jednoj firmi i svakodnevno čistim par kancelarija, nije me sramota posla. Imam za više nego pristojan život. A kod nas smo mišljenja da nam sve država treba da obezbijedi. Moj otac je u onoj Jugoslaviji gdje su pričali da je teklo med i mlijeko radio kao mehaničar u Čajevcu, a poslijepodne privatno popravljao automobile. Takođe je dizao kredite, prvo da kupi plac, pa dok je napravio kuću, ni njemu ništa nije spalo sa nebesa.
Ja
se nadam da neće i najsretniji bih bio da im se i zabrani rad u državama EU.Sve vratiti i nek se uhvate pluga.
Igor
Da, nece jer mnoge drzave biljeze rekordnu nezaposlenost i Italija ce prva da se iseljava da trazi posao da bi prehranili porodice a Njemacka je upala u recesiju i imaju ogromnu kolicinu nezaposlenih, isto tako i Svedska, sve te drzave ce se potruditi da zastite svoje trziste rada a da natjeraju one koji nemaju posao da rade nesto drugo.
Ja
Da hoce u sve u jednoj drzavi ima posla za postene ljude sem ovde.Ko god ode kaze da su to drugi svjetovi a ne drzave.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.