Ima li spasa ili nam prijeti ekonomski sunovrat

Nas je ovo malo je reći upropastilo", rekao je jedan muzičar na skupu u Sarajevu.

Još jedan u nizu protesta na ulicamaSarajeva. Ovoga puta, ugostitelji i muzički radnici traže spas za svoj posao. Skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata za njih je znak da će njihovi radnici na ulicu, a ključ u njihovu bravu.

"Niti možemo da radimo, niti znamo kuda ćemo. Ako ovako nastavi još mjesec dana, moraćemo da odjavimo sve radnike i sve poslovne jedinice, jer negativno poslujemo i trpimo već par mjeseci", rekao nam je Adil Šurković, ugostiteljski radnik.

"Neizvodljivo je i gazdama da nas plate, ni oni da nešto zarade, ni mi da zaradimo. Znači, totalna propast", istakao je Danijel Džafić, muzički radnik.

"Naš je zahtjev da se omogući rad ugostiteljskim objektima bez ograničenja radnog vremena, naravno uz poštovanje preporuka i zaštite zdravlja, zatim da Federalna vlada preuzme obavezu izdržavanja svih ugostiteljskih radnika, odnosno svih radnika u uslužnim djelatnostima koji su ostali bez posla ove godine", izjavio je Goran Veselinović, pravni zastupnik ugostiteljskih radnika.

"Vlade, sve i jedna - kantonalne, entitetske i naravno državna. Jer tu su zaštićeni, kažem ko bugojanske mečke", navela je Svetlana Cenić, ekonomistica.

Problem sa funkcionisanjem BiH, ali prije svega ekonomskom stabilnosti u doba korone, očigledno će potrajati. Sve ono što se donosi u vrijeme pandemije, nije dobro. Od korona zakona do Izmjena zakona o radu u FBiH.

"Privreda, radnici... Radnici su potonuli. Mi pričamo o nekim radničkim pravima. U Federaciji donose takav Zakon koji kaže, privremenog je karaktera dok traje pandemija. Šta ćemo ako pandemija traje tri godine? Koji mi ne garantuje nikakav standard i bilo šta. I ne čine to za poslodavce kako se misli. Misli se da su poslodavci to izlobirali.To nije tačno. Poslodavci bi bili najsretniji da imaju tržište, da proizvode, da imaju dobe radnike i da to sve, kako bi se to kod nas reklo, fercera", komentarisala je Cenić.

"Ja sam protiv toga da sve ide preko leđa radnika. Kada pogledamo druge države, kada pogledamo u Njemačkoj npr. država vam odmah uskoči ukoliko vam padne prihod, to se zove 'kurtz arbeit'. U ovom slučaju su oni plaćali 2/3 bruto plate i tako može poslodavac opstati. Međutim, mi sa ovim što smo dobili od Federalne vlade, ne možemo zadržavati zaposlenike", komentarisala je Snježana Kopruner, Udruženje poslodavaca FBiH.

Za to vrijeme, budžeti koji se usvajaju krpe budžetske rupe. Služe za plate, a razvojnu funkciju nemaju ni danas, kako ni juče.

"Ja se ne sjećam nekog budžeta koji je bio reformski, koji je bio usmjeren ka ekonomiji, građanima BiH. Manje ili više svi naši budžeti su takvi da je njihova svrha da se hrane novce i održava ovaj monstrum od administracije", naglasio je Denis Čarkadžić, politički analitičar.

Taj monstrum će jesti još malo novca, dok ne dođu na naplatu svi krediti MMF-a koji su se dizali prethodnih godina, upravo za njegovu ishranu. I kada dođe na naplatu, smatraju analitičari, opet će radnici i građani BiH biti ti koji će ispaštati zbog istih kredita.

(N1 / BN)