Cvjeta crno tržište: Nelegalna svaka druga cigareta

- U posljednjih nekoliko godina, zbog značajnog povećanja poreskog opterećenja na duvan i cigarete, evidentiran je pad broja izdatih akciznih markica. Nažalost, nije došlo do smanjenja pušenja u BiH, već je porasla vrijednost tzv. crnog tržišta, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO, izvijestile su Nezavisne.

Iz ovih razloga i zbog činjenice da raste crno tržište, UIO, zajedno sa Udruženjem ekonomista SWOT, pokrenuo je akciju "Stop švercu" sa posebnim akcentom na duhan, jer po nekim istraživanjima, u ovom trenutku je više nego svaka druga cigareta na tržištu nelegalna s obzirom na to da je u posljednjih deset godina legalna prodaja cigareta pala sa 500 na 200 miliona kutija.

Kao razlog zbog kojeg u BiH u posljednjih nekoliko godina drastično raste crno tržište, ekonomisti navode rast akciza, ističući da je u BiH rast akciza na duhan najbrži u Evropi te da su od 2013. do 2019. godine akcize narasle više od 50 odsto.

Takođe, naglašavaju da BiH u ovom trenutku ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u Evropi, jer ukupni porezi čine 91 odsto cijene cigareta, a same akcize 77 odsto.

- Povećanje akciza i ostalih nameta na cigarete i proizvode od duhana su trend koji je prisutan ne samo kod nas, a cilj je smanjenje pušenja, međutim u proteklom periodu povećanje akciza u BiH nije u skladu sa potrošačkom moći, zbog čega se stanovništvo snabdijeva iz crnih kanala, rekao je za Nezavisne" Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, dodajući da je jedno od rješenja usklađivanje rasta akciza sa potrošačkom moći stanovništva i stroža kontrola crnog tržišta.

Naglašava da usklađivanje akciza na cigarete sa onim u Evropskoj uniji nije postignut cilj, odnosno manji broj pušača, već da se može reći da je čak došlo i do pogoršanja situacije u zdravstvenom smislu, jer se konzumiraju cigarete i duvan sumnjivog kvaliteta.

Ono što je zanimljivo jeste da je BiH već dostigla propisani zakonski minimum od 90 eura na 1.000 komada, iako je još daleko od članstva u EU, a nekim zemljama bilo je potrebno čak i pet godina od ulaska u EU da dostignu taj nivo. U ovom trenutku stanovnici BiH u cijeloj Evropi plaćaju najskuplje cigarete u odnosu na standard, jer primjera radi, za legalnu kutiju cigareta treba im 25 odsto od dnevno raspoloživog dohotka, dok, recimo, Slovencima treba 11 odsto, Italijanima 10 odsto, Nijemcima 9 odsto, Austrijancima 7 odsto…

Koliko je rast cijena cigareta u BiH bio velik, možda najbolje govori podatak da je, recimo, 2009. godine, kada je prosječna plata u BiH bila 750 KM, najniža cijena kutije cigareta bila 1 KM, a da je u 2019. godini na prosječnu platu od 950 KM najniža cijena kutije cigareta iznosila 4,9 KM.

U British American Tobaccou (BAT), lideru na tržištu duhana i cigareta, kažu da se radi o gorućem problemu te da se nadaju da će kampanja Stop švercu podići svijest građana te poslovnih i javnih subjekata o negativnom uticaju ilegalne trgovine na privredu i budžet.

- Osim značajnih gubitaka u državnom budžetu, švercom istovremeno gube i preduzetnici, od proizvođača, distributera do maloprodajnih subjekata, pa tako svjedočimo zatvaranju tvornica i propadanju pojedinih trgovačkih društava”, kazali su nam u BAT-u ističući da poreska politika koja se odnosi na velike

(Indikator)