Prije stigne smrt nego poziv za posao

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, najviše osoba koje je brisano sa evidencije nezaposlenih po osnovu smrti i to 23 bilo je na birou do jedne godine, dok je njih 19 osoba bilo duže od devet godina.

- Prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih zavisi prije svega od stepena stručne spreme, dodatnih znanja ali i sposobnosti koje lica posjeduje, te  aktivnosti u traženju posla - naveli su u Zavodu za zapošljavanje.

Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru trećeg stepena stručne spreme najduže na zaposlenje čekaju metalostrugari i to oko sedam godina, a bravari i trgovci oko šest godina.

- Do posla najbrže dolaze instalateri voda, plina te grijanja sa prosječnom dužinom čekanja na zaposlenje oko jednu godine i šest mjeseci. Frizeri i električari u prosjeku na posao čekaju dvije godine i tri mjeseca - kazali su “Glasu Srpske” u Zavodu za zapošljavanje.

Kada je riječ o četvrtom stepenu stručne spreme zanimanja koja najduže na posao čekaju su mašinski tehničari koji na posao čekaju oko šest godina, dok maturanti gimnazije i ekonomski tehničari na birou provedu oko četiri godine i 10 mjeseci.

- Zanimanja iz ove kategorije koja najbrže dolaze do zaposlenja su ugostiteljsko-kulinarski tehničari, zubno-stomatološki tehničar i tehničari računarstva koji na zaposlenje u prosjeku čekaju oko godinu - naveli su u Zavodu.

Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru sedmog stepena stručne spreme  najbrže do zaposlenja dolaze profesori matematike i fizike te informatike, diplomirani farmaceuti, ali i ljekari te diplomirani inženjeri poljoprivrede i elektrotehnike. Oni na posao u prosjeku čekaju godinu dana.

- U okviru ovog stepena stručne spreme na posao najduže čekaju radnici prirodnih nauka-geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, te diplomirani novinari koji do radnog mjesta dolaze u prosjeku za tri  godine - naveli su u Zavodu.

Da  bi se popravilo stanje u vezi sa pitanjem zapošljavanja u Srpskoj godinama unazad svi su poručivali da upisnu politiku treba prilagoditi potrebama tržišta rada, te revidirati postojeće studijske programe i smanjiti upisne kvote.

- Potrebna je ozbiljna reforma obrazovanja, kako bi bilo zaustavljeno ili bar smanjeno školovanje profila učenika koja nisu potrebna tržištu  -  poručili su privrednici.

(Glassrpske)