Vlast ovim mjerama ne može spasiti radna mjesta!

Koje su mjere neophodne za spas ekonomije i radnih mjesta, pitali smo poslodavce i struku.

Republika Srpska i FBiH upozorene su u izvještaju Evropske komisije da mjere koje su preduzete da se sanira šteta po privredu i ekonomiju možda neće biti dovoljne da se spasu sva radna mjesta i da se garantuju bolji uslovi za radnike.

Radnici koji nisu radili dobili su pomoć od strane Vlade RS za mart i april, ali im to ne znači mnogo ukoliko se ne vrate na posao.

A takvih je nažalost mnogo u uslužnim i prerađivačkim sektorima, koji su u najtežoj situaciji. Toga su svjesni i poslodavci. Zbog toga će, navode, mjere koje su preduzete za mart, april i maj, u najpogođenijim sektorima, biti produžene u junu, julu i avgustu. Ali ni to nije dovoljna garancija za radnike.

„Kao posljedica pojave korone, možemo očekivati trend povećanja broja nezaposlenih u Republici Srpskoj, odnosno otpuštanja iz ekonomskih razloga. U svakom slučaju, naša ekonomija u ovom trenutku nije reagovala u tom smjeru da otpušta radnike, odnosno poslodavci nisu otpuštali, ali ta mjera će svakako biti jedna od mjera koju će poslodavci koristiti u narednom periodu i za očekivati je porast, ali ne u onoj mjeri kako je to bilo predviđano u periodu mart, april“, kaže potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Aćić.

Sa navedenim se slažu i ekonomisti. Smatraju da će budžeti oba entiteta teško odgovoriti na finansijske izazove, posebno uz smanjenu privrednu aktivnost.

„I onda u tom svemu postoji ogromna opasnost da dođe do većeg i značajnijeg otpuštanja radne snage. Ako možda i ne otpuštanja, ali onda skidanja sa redovnog zapošljavanja i prelaska u sivu zonu kako bi se bar privreda olakšala, uslovno rečeno, od plaćanja doprinosa“, kaže ekonomista Predrag Duduković.

Ključna mjera za očuvanje radnih mjesta, prema mišljenju poslovne zajednice, je smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, odnosno smanjenje plaćanja državi po osnovu poreza, da bi se radnicima mogle isplaćivati plate.

„Pored fiskalnih opterećenja, potrebno je smanjiti i parafiskalna opterećenja u značajnoj mjeri, inače imamo pojačan odliv poslodavaca prema neformalnoj zoni i to može biti ozbiljna posljedica za našu ekonomiju.“, naglašava potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić.

Vlastima nije pošlo za rukom da zaštite ni privatni sektor, odnosno mala i srednja preduzeća, stoji takođe u izvještaju Evropske socijalne političke mreže. Kada se u obzir uzme da u ovom sektoru radi oko 70% radnika, nadležni će morati pronaći adekvatna rješenja da spriječe otpuštanja, ističu ekonomisti. Dodaju da će čuvanje radnih mjesta, zavisiti i od situacije u Evropi.

„Koliko naša privreda zavisi o unutrašnjem ustrojstvu države, tako zavisimo mnogo i o Evropi. Jer mi smo značajni izvoznici na polje EU. Ako u EU bude loše, sigurno je da ni naša privreda koja je radila za tršište EU neće moći da radi u tim kapacitetima“, pojašnjava ekonomista Predrag Duduković.

Po ovom pitanju obratili smo se i Ministarstvu privrede i preduzetništva RS. Odgovorili su nam da je Zakonom o podsticajima u privredi Republike Srpske, Ministarstvo pozvalo privredne subjekte, koji su izvršili povećanje plate radnicima u periodu od 1. januara do 30. juna 2020. godine, da do 31. avgusta 2020. godine podnesu Zahtjev za podsticaje na povećanje plata, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta.

BN TV