Evo zašto članovi Predsjedništva BiH ponovo idu u Brisel

Članovi Predsjedništva BiH prošle sedmice su boravili u Briselu, gdje su se susreli s nizom visokih zvaničnika, no nakon samo sedam dana ponovo su dobili poziv iz  Brisela.

Prema informacijama "Slobodne Bosne", razlog za ponovni odlazak u Brisel jest činjenica da je Evropska komisija usuglasila  ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi evra pomoći toj regiji za sljedeće sedmogodišnji period te garanciju radi smanjivanja troškova finansiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi evra investicija u sljedećoj deceniji.

Golema većina ovih projekata odnosi se i na BiH, kao države smještene u središtu regije, pa će članovi Predsjedništva BiH dobiti sve potrebne informacije o projektima kako bi naša država blagovremeno uključila u njihovu realizaciju.

"Mobilizovaćemo do 9 milijardi evra za glavne investicijske inicijative u području saobraćaja, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu ekonomsku integraciju kako bi se ubrzala konvergencija s EU-om i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU.

Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu", rekao je savjetnik za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući paket o proširenju koji uz ekonomsko-investicijski plan obuhvaća i izvještaj o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne putne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prelaze s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za upravljanje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture. 

Između ostaloga jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na završavanje putnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora biće dograđen i željeznički koridor.

Jedna inicijativa predviđa završavanje putne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. "plavu auto-cestu" preko Crne Gore i Albanije. Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutno završava u Pločama, a koja van sezone ima prilično slab saobraćaj.

Finansiraće se završavanje Jadransko-jonskog plinova u u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH.

Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, Koridora 10, zatim deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na Dunavu radi povećanja protoka riječnog saobraćaja.

Među deset prioritetnih inicijativa je i obnova pruge Beograd-Bar, auto-cesta Priština-Niš, povezivanje Sarajeva i Podgorice, izgradnja hidrocentrala u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.

Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40 posto potrošnje energije na zapadnom Balkanu.

Energetska obnova zgrada znatno će pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih plinova i poboljšati životni standard i zdravlje građana.

Finansiraće se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Zatim, tu je i projekt izgradnje digitalne infrastrukture, ulaganje u konkurentnost privatnog sektora i Kredit za mlade.

Da bi se ekonomija zapadnog Balkana bolje povezala s EU-om i međusobno, nužna je odlučnost regije na provođenju temeljnih reformi, produbljivanju regionalne ekonomskeintegracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravne stečevine EU-a kako bi regija postala privlačnija za ulaganja, navodi Komisija.

Komisija podržava rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog ekonomskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u novembru 2020. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a, ističe Komisija.

Bruto domaći proizvod cijele regije iznosi oko 100 milijardi evra, a najavljene investicije mogle bi dostiči i i do 30 posto BDP-a, rekao je Varhelyi.

(Agencije)