Građani jedva sastavljaju kraj s krajem, slijedi još teži period

Prosječna plata u RS u septembru iznosila je 965,00KM. Sindikalna potrošačka korpa 1 926KM. To znači da je pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom 50% . Postavlja se pitanje – kako i na koji način porodice preživljavaju?

Zaključak je jasan - građani jedva sastavljaju kraj s krajem. Prema podacima Saveza sindikata, najveći dio primanja izdvaja se za prehranu, dok za obrazovanje i kulturu građani ne mogu izdvojiti ni 100KM.  

„Najveći procenat potrošačke korpe u RS zauzima prehrana, pa na nju odlazi 728,56KM. Za stanovanje i komunalne usluge porodice su izdvajale 571,05KM, a za tekuće održavanje domaćinska 105,40KM. Nešto manje novca odlazilo je za nabavku obuće i odjeće i to 147KM, dok su za higijenu i njegu zdravlja domaćinstva izdvajala 91KM. Za prevoz je bilo neophodno 200KM, a za obrazovanje i kulturu 82KM“ - podaci su Saveza sindikata RS. 

Podaci Saveza sindikata govore da je najniža isplaćena plata u septembru bila je u oblasti građevinarstva - 668 KM, a najviša u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i iznosila je 1 467 KM. 

„Došli smo sada u situaciju da ta plata tek može da obezbijedi dvije trećine tih troškova proizvoda i usluga sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi. I pored tog rasta prosječnih plata kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, imamo svakodnevni stihijski rast cijena što povećava te troškove sadržanosti sindikalne korpe  i da imamo tu situaciju da još uvijek i kupovna moć i životni standard na niskom nivou“- ističe stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Božana Radošević.

Ono što je sve više evidentno jeste da građani ne kalkulišu samo prilikom finansiranja osnovnih životnih potreba, već se odriču i kulturnog, sportskog, zabavnog života.

„Veća plata, jednako je veća potrošnja, jednako je veći PDV i veće zapošljavnaje. 65% doprinosa na plate u ovom momentu je  preveliko opterećenje za poslodavce, a sa druge strane, pošto postoji sistem plate koja je u koverti i na računu, onda i država, odnosno fondovi  gube. Ja sam pristalica mnogo veće brige za povećanje  plata kako bi  ta potrošačka korpa mogla da se isfinansira“-poručuje ekonomista Zoran Pavlović. 

Da je životni standard na nezavidnom nivou, govori i podatak o nedovoljnoj privrednoj aktivnosti i nepostojanju srednje klase. Najviše su ugrožene one porodice u kojima jedan član radi, a situaciju je dodatno narušila i  pandemija čije posljedice cjelokupna društvena zajednica teško podnosi. 

BN TV