Deficit preko 900 miliona: Srezan i uvoz i izvoz u RS

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od ukupnog obima razmjene na izvoz otpada 2,770 milijardi maraka, a na uvoz robe iz inostranstva preostalih 3,676 milijardi KM.

- Izvoz je od januara do kraja oktobra ove godine smanjen za 8,7 odsto, dok je uvoz smanjen za 7,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine - podaci su Zavoda za statistiku.

Statističari su izračunali da je spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu iznosio nešto više od 906 miliona maraka, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 75,4 odsto.

Posmatrano pojedinačno po mjesecima, pokrivenost uvoza izvozom u martu kada je zabilježen prvi slučaj korone u Srpskoj iznosila je 72,8 odsto, u avgustu je pala na 68 procenata, da bi u septembru dostigla 80,4 odsto.

Podaci pokazuju da je prerađivačka industrija sa 2,360 milijardi maraka imala najveće učešće u izvozu, a proizvodi iz tog sektora prednjačili su i u uvozu te je na domaće tržište za deset mjeseci uvezeno tih proizvoda vrijednosti nešto više od tri milijarde maraka.

Statistika pokazuje da je najviše robe Srpska plasirala u Hrvatsku i Italiju, dok se najviše uvozilo iz Srbije i Italije.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da su ovakvi podaci u robnoj razmjeni Srpske sa inostranstvom očekivani s obzirom na epidemiološku situaciju.

- Izvoz je direktno uslovljen potražnjom za domaćim proizvodima na nama najznačajnijim tržištima, a to su svakako evropske zemlje. S obzirom na to da niko ne može precizno reći do kada će sve ovo trajati, teško je prognozirati kakvi nas rezultati očekuju u narednom periodu. Na poslovanje privrede u Srpskoj ne utiče samo epidemiološka situacija kod nas, već i u zemljama partnerima, a mnoge od njih se ovih dana zaključavaju i uvode rigoroznije mjere što dodatno otežava poslovanje - rekao je Blagojević.

S druge strane, dodao je, teško je govoriti o generalnoj slici privrede u Srpskoj, imajući u vidu činjenicu da unutar jedne grane privrede firme koje izvoze na isto tržište nalaze se u različitoj situaciji, jer je njihovo poslovanje uslovljeno poslovanjem njihovih ino-partnera. Blagojević je podsjetio i da domaća preduzeća pritišće odsustvo velikog broja zaposlenih koji su zbog izolacije spriječeni da dolaze na posao, a sve to utiče na obim poslovanja i mogućnosti ispunjavanja dogovorenih poslovnih planova.

Plata

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna oktobarska plata nakon oporezivanja iznosila je 964 KM, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 5,9, a realno za osam odsto.

Najviša prosječna plata nakon oporezivanja 1.451 KM isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, dok je najniža od 664 marke isplaćena u sektoru građevinarstva.

(Glas Srpske)