Kada će početi vakcinacija protiv virusa korona BiH?

Iako je u optimističnom scenariju vakcinacija u martu nešto što je malo moguće, manjak jasne pozicije BiH u svjetskoj utrci za vakcinama podstiče razumnu dozu propitivanja. Uporedimo se sa Hrvatskom i Srbijom.

Nesumnjivo, Hrvatska ima prednost zbog članstva u Evropskoj uniji. Susjedna država osigurala je dovoljan broj vakcina za više od 50 posto stanovništva, a iako je početak procesa vakcinisanja isprva planiran za 15. januar, posljednje informacije govore kako će redovi pred ambulantama početi da se formiraju prije Božića.

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kazao je u petak da će u zemlju prvo stići dovoljan broj doza za oko 62.000 građana te da je riječ o vakcini proizvođača Pfizer i BioNTech.

Ipak, ni članstvo u EU nije garancija da će zemlja dobiti ono što želi, pa je Zagreb osigurao 2,7 miliona doza Pfizerove vakcine iako su od Brisela tražili 3,6 miliona.

Da bi popunili rupu, susjedi su naručili vakcine od više proizvođača - Johnson&Johnson, Moderna i CureVaca. Ukupni broj osiguranih vakcina za Hrvate bit će 5,6 miliona, bar što se tiče prvog vala.

U Srbiji, premijerka Ana Brnabić u subotu je ohrabrila građane obećanjem kako će i oni najvjerovatnije prve vakcine moći koristiti već u ovom mjesecu.

Kako se navodi, Beograd će sa Pfizerom i BioNTechom potpisati sporazum o nabavci već u ponedjeljak, a paralelno s tim komšije obavljaju testove na ruskoj vakcini Sputnik V kako bi odlučili da li će je koristiti, a pregovori se vode i sa kineskim proizvođačima vakcine.

Čini se da Beograd ništa ne prepušta slučaju jer je Brnabić kazala da se razgovara i sa Astrom Zenecom.

"Prvo će EU da namiri svoje članice, a mi ne možemo da čekamo da budemo u sljedećoj fazi. To je potpuno normalno. Naša politička odgovornost je da probamo da vakcina bude što prije u Srbiji i da imamo veći spektar tih vakcina", rekla je Brnabić.

Zvanične institucije BiH ne žele komentarisati ni pojedinosti kao što su konkretni proizvođači vakcina sve dok ih ne odobre evropske i američke agencije.

Susjedi također čekaju odobrenja, ali to ih ne sprječava da ranije uđu u igru sa proizvođačima. To ne znači da vlasti BiH to ne čine, ali to nije jasno i to je suština problema.

Iako je odobrenje vakcina i više nego važno, to ne znači da u BiH ne mogu unaprijed obavijesti građane o eventualnim pregovorima i informacijama o broju osiguranih ili potencijalno osiguranih doza, slično kao što to čine Hrvatska i Srbija i prvenstveno jer transparentnost i jasnoća u kriznom periodu građanima daje potrebnu dozu optimizma.

Treba napomenuti da će Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH svakako morati odobriti sve i jednu vakcinu koja dođe na tlo BiH.

Podsjetimo i na to da nije najjasnije koliko je BiH spremna za skladištenje vakcina kao što je Pfizerova koja zahtijeva hlađenje na niskom temperaturama. Ipak, na sreću postoje ohrabrenja koja navode na zaključak kako to neće biti problem.

Šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Federacije BiH Sanjin Musa kazao je kako u Federaciji postoje registrirani veleprometnici s odgovarajućim kapacitetima za adekvatno skladištenje i distribuciju spomenutog broja vakcina i osiguravanje hladnog lanca.