Božić je najradosniji hrišćanski praznik!

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.

Kao datum Hristovog rođenja, 25. decembar, uveden je u četvrtom vijeku, u vrijeme cara Arkadija. Taj datum se i danas poštuje, s tim što se on u julijanskom kalendaru poklapa sa gregorijanskim 7. januarom, pa pravoslavne crkve koje poštuju julijansko vrijeme toga dana slave praznik rođenja Isusa Hrista.

Na Božić hrišćanske crkve slave dolazak Spasitelja, koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

"U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu već se kretala prema jugu, a ne beše na visini kao sve zvijezde već u visini ptičjeg leta", piše u jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratila trojica mudraca, Gašpar, Baltazar i Melkior. Stigavši u Jerusalim, u vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili su se djetetu "kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja".

Car Irod je, u strahu za svoj presto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dve godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus. Prema jevanđelju, ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gde je živjela do Irodove smrti.

Slavljenje Božića 

Na Božić u kuću prvi dolazi položajnik. Njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu.

Božić je uvijek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post.

Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača umiješena od pšeničnog brašna bez kvasca. U česnicu se stavlja zlatni ili srebrni novčić.

Česnica se za ručkom lomi isključivo rukama, ne siječe se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici Božić slave tri dana. Oni su u njenom bogoslužbenom kalendaru obilježeni crvenim slovom. Drugi dan Božića je Sabor Presvete Bogorodice, koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi Sveti arhiđakon Stefan.

Pored Srpske pravoslavne crkve, Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

U vezi sa Božićem kod Srba postoje brojni, ali u ponečemu i različiti običaji. Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svuda je isto: Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!

(BN/RTS)