"Pad od 4% mnogo je više nego što BiH može podnijeti"

- Ova kriza je istakla potrebu za brojnim reformama, kojima bi se osigurao ekonomski rast na stabilnijim osnovama", kazao je Salinas.

On kaže da posljednje prognoze govore da će u 2020. u Bosni i Hercegovini doći do ekonomskog pada za oko četiri procenta, uglavnom kao posljedica povećanog broja novih slučajeva zaraze kovidom-19, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva.

"To je još znatno manji pad nego u nekim drugim evropskim zemljama, ali za bh. ekonomiju to predstavlja snažan pad s obzirom na to da je ona dosta manja nego što bi mogla i trebalo da bude. Ranije smo procijenili da bi uz rast od tri procenta godišnje, koji je bilježen u prethodnih pet godina, bilo potrebno više od 100 godina da BiH dostigne životni standard EU. Iako neki mogu reći da četiri procenta nije pretjeran pad, mnogo je više nego što BiH može priuštiti", kazao je u intervjuu Nezavisnim.

Prema njegovim riječima, recesija kojoj smo svjedočili u BiH u 2020. bila je jedna od najdubljih recesija tokom posljednjih decenija.

"Njen neposredni uticaj smo vidjeli po tome što su mnogi ljudi ostali bez posla. Na osnovu službenih statistika, do sada je zatvoreno oko 40.000 radnih mjesta. Znamo da je mnogo više radnih mjesta izgubljeno koja su u neformalnom sektoru i koje statistika ne evidentira", kazao je on.

Na pitanje koji su razlozi pada BDP-a u BiH, Salinas odgovara da pandemija dovodi do promjena u privredi, proizvodnji, uslugama, čak i društvenim interakcijama na načine koje tek sada počinjemo razumijevati, ali koje će vjerovatno biti dugotrajne.

"Neki će sektori iz svega izaći jači, a drugi, koji su i ranije bili osjetljivi, će se suočiti s ubrzanim trendom pada. Te se promjene odvijaju na globalnom planu i još je prerano da bi se uvidio njihov krajnji efekat. Ova kriza je istakla potrebu za brojnim reformama, kojima bi se osigurao ekonomski rast na stabilnijim osnovama. Ono što sada vidimo je da su slabosti koje su postojale i prije krize sada samo još više povećane samom krizom", naveo je Salinas.

On je naglasio da je bh. ekonomija u velikoj mjeri zavisna od vladinog sektora, nasuprot privatnom sektoru, kao i od potrošnje, nasuprot investicijama.

"Kriza samo pogoršava ove slabosti u smislu izvora rasta, a reforme koje su bile potrebne i prije čini još hitnijima u narednom periodu. A kad je riječ o pojedinim sektorima kao što je zdravstvo, znali smo i ranije da su prisutne slabosti u smislu mogućnosti pružanja usluga i zdravstvene zaštite koja je potrebna stanovništvu, a kriza, bez sumnje, nameće dodatni pritisak na sektor i potkopava sveukupnu održivost samog sektora u dugoročnom periodu", naglašava on.

Dodaje da mnogi ljudi odlaze iz zemlje u potrazi za prilikama na nekom drugom mjestu, prilikama koje im se ne pružaju ovdje u zemlji.

"To predstavlja gubitak ljudskog kapitala, koji sebi zemlja ne može priuštiti. Razumljivo je zašto mnogi idu u potragu za prilikama drugdje. Nije stvar u nedostatku prilika, već i u nedostatku jasne vizije. Ne postoji ni koherentnost između prilika i uloge vlasti u olakšavanju ljudima da iskoriste prilike", konstatovao je šef Kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Da li imate podatke koliko se zbog ovih razloga povećalo siromaštvo u  BiH u toku 2020. godine, on kaže da dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje u BiH smanjuju zbog pandemije kovida-19, nedostatak ažurnih zvaničnih podataka o siromaštvu onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva.

"Posljednji zvanični podaci o siromaštvu u BiH su iz 2015. U nedostatku ažurnih podataka proveli smo simulacionu analizu na početku pandemije u 2020. da bismo predvidjeli uticaj pandemije na siromaštvo, tj. broj ljudi koji žive sa manje od 205 KM mjesečno, po osobi. Rezultati su pokazali da bi više od 85.000 ljudi moglo osiromašiti u 2020. bez vladine pomoći, kao i da mnogi od tih koji bi vjerovatno zapali u siromaštvo nisu bili obuhvaćeni programima socijalne zaštite prije pojave pandemije", kazao je Salinas.

Kaže da su oba entiteta donijela mjere za zaštitu firmi i domaćinstava, kao što su subvencionisanje najniže plate i socijalnih doprinosa za firme pogođene kovidom-19.

"Te su mjere donekle ublažile uticaj početnog šoka, međutim s obzirom na to da se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, njihov sveukupan efekat na siromaštvo nije u potpunosti poznat. Ova kriza je pokazala potrebu da vlasti u BiH sprovode odlučne aktivnosti u pravcu usvajanja politika transparentnosti podataka, redovnog sprovođenja istraživanja, da bi se pratio puls zemlje i javnosti pravovremeno pružale informacije", zaključio je on.

(BN)